Šta možemo da naučimo od Finaca o sreći i lakoći življenja?

Finska sreća je legitimna – Finska je proglašena najsrećnijom zemljom na svetu osmu godinu zaredom, prema izveštaju o sreći u svetu koji pripremaju UN. I, logično, ostatak sveta želi da otkrije njene tajne.

Dokumentarni film, „Finland, the Happiest Country“, daje nekoliko sugestija. Na primer, u Finskoj je veliki broj čitalaca. Finski narod ima poseban odnos sa prirodom (možda zahvaljujući brojnim jezerima kojih ima čak 200.000!). Pridržavaju se pravila 8‑8‑8: osam sati spavanja, osam sati rada i osam sati slobodnog vremena. Redovno posećuju saunu – u stvari, postoji jedna sauna na otprilike svaka dva stanovnika. Sauna je deo wellness prakse nordijskog regiona, u kome ljudi inače žive duže i zadovoljnije nego u mnogim drugim delovima sveta.

Ali činjenica koja najviše doprinosi ukupnom blagostanju je uređena država i socijalni sistem koji zaista olakšava život. Lako je pokrenuti posao – papiri za osnivanje kompanije mogu se rešiti online. Lako je brinuti o porodici – država i kompanije obezbeđuju mnogo usluga. Lako je dobiti obrazovanje, koje je besplatno u svim fazama. Socijalna država čini život lakim. Nije čudo što su nivoi sreće tako visoki, ne samo u Finskoj već i u ostatku nordijskih zemalja.

U tim zemljama, koncept jednostavnosti kao način života uvek je prisutan. Nordijci uživaju u malim zadovoljstvima života. Praktični su, efikasni i pojednostavljuju stvari. Finska sreća je deo društvenog blagostanja, ali i načina razmišljanja, koji možemo usvojiti i praktikovati.

Principi na kojima se zasniva finska sreća

Ponašajte se kao da je lako

Kultura vidnog napora i dalje preovlađuje – generalno, verujemo da možemo steći zasluge samo ako je teško i ako se mnogo trudimo. Ako neko nešto radi sa lakoćom, sumnjičavi smo prema njegovim zaslugama.  Međutim, u realnosti ljudi najbolje rade ono što im ide lako. Ako verujemo da smisleni zadaci zahtevaju mnogo truda, verovatno ćemo imati mnogo muke da ih obavimo.

Ali ako bismo od počekta zadacima pristupali sa stavom da su verovatno lakši nego što smo mislili, to bi bitno promenilo stvari. Umesto da pokušavate da smislite kako da prikupite energiju, motivaciju ili samodisciplinu za nešto što vam je važno, prosto uđite u to kao da je lako, iako je važno.

Iscrpljujući napor jednostavno nije dokaz da ste produktivno utrošili vreme.  Nije potrebno komplikovati sebi život uverenjem da vam prekomerni trud garantuje nagradu. Možda ne možete svojim mislima značajno uticati na okruženje, ali možete unaprediti svoj svet, smanjiti anksioznost i opustiti se, čak i kada pristupate opterećujućim zadacima.

Dakle, sledeći put kada morate da se pripremite za prezentaciju koji vas preplavljuje, složite argumente, zapišite ih, vežbajte malo i otpustite napetost. Pristupanjem izazovima kao da su laki, zaista ih možete učiniti lakšim.

Zakon najminimalnijeg napora

I ovde se radi o kulturi vrednovanja truda i napora. Iako cenimo one koji preuzimaju veliki teret, realnost nam se suprotstavlja. Pri preopterećenju mozak nastoji da štedi energiju, programiran je da je čuva. Deo ljudske prirode je slediti zakon najmanjeg napora, koji kaže da kada se suočimo sa izborom između dve slične opcije, prirodno težimo onoj koja zahteva najmanje napora. To objašnjava našu težnju ka gledanju televizije ili beskrajnom surfovanju društvenih mreža. Te aktivnosti dominiraju slobodnim vremenom upravo zato što su lake i ne traže nikakav napor.

Finska sreća je pored ostalog u pojednostavljivanju i stručnjaci preporučuju da eliminišemo tačke otpora kad želimo da uvedemo nove navike. Što manje otpora imate da prevaziđete, to će jači deo vašeg bića izaći na površinu. Dakle, ako želite da trenirate, pripremite odeću unapred. Ako želite da poboljšate ishranu, držite zdrave grickalice na dohvat ruke. A ako želite da čitate više umesto da provodite vreme na telefonu, iznesite telefon iz spavaće sobe i stavite knjigu na noćni sto.

Finska sreća kroz kreiranje harmoničnog prostora

Uređeni prostori sa prirodnim svetlom poboljšavaju koncentraciju i smanjuju nivo anksioznosti. Dokazano je da rad u urednim sredinama povećava produktivnost i do 15%“. To je koncept koji blizak dizajnu okruženja koji se sastoji u optimizovanju prostora, kako bi svoje zadatke lakše izvršavali.

Na primer, kada rešavate da uvedete u praksu novu naviku, najbolje je izabrati mesto koje vam je usput, dok obavljate svakodnevne stvari. Lakše je uspostaviti naviku kada se uklapa u svakodnevni tok. Lakše je otići u teretanu ako je u blizini vašeg doma ili na putu do posla, jer se uklapa u vaš životni ritam i ne donosi dodatni stres.

Uredite svoj radni prostor (u kancelariji, ili kod kuće) tako da eliminišete distrakcije i imate harmoničan ambijent. Haos povećava nivo kortizola, pa nastojte da ga smanjite. A kada uređujete prostor, bilo da unosite nove predmete, ili pravite pogodniji raspored, izbacite višak. Kad god nešto novo stupa u vaše okruženje i vaš život, bilo da je to odeća, dekor ili neki cilj, postarajte se da nešto staro izađe. Počnite sa čišćenjem malih prostora kao što su fioka ili orman. Kada počnete od malih mesta kojima je lakše upravljati, dobijate brze i motivišuće rezultate, što olakšava održavanje navike i postepeno proširenje na druge delove prostora.

Pronađite inspiraciju za harmonično uređenje prostora u spoju skandinavske i japanske estetike, koja spaja filozofiju življenja i kulture okruženja.

Kako finska sreća izgleda u Finskoj

Finska ima snažan sistem socijalne zaštite – besplatno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje (osnovno, srednje, univerzitet), potpore za roditeljstvo, beneficije za nezaposlene.

Takođe postoji visok stepen poverenja u institucije, u susede, u državu. Transparentnost, mala percepcija korupcije, jaka vladavina prava.

Ravnoteža između posla i života je uspostavljena – postoje jasne granice između radnog i privatnog vremena, fleksibilnost u radu, poštovanje prava na odmor.

Blizina prirode igra bitnu ulogu – veliki deo zemlje je pokriven šumama, ima mnogo jezera i čistog vazduha, a kontakt sa prirodm je deo svakodnevice.

Vlada jednostavnost i kultura skromnosti: ljudi nemaju prevelika očekivanja, prihvataju nedostatake, vrednuju mala, obična zadovoljstava.

Kako možete da primenite ova načela u svom životu

Promenite perspektivu

Kada se suočite sa nekim zadatkom koji vas opterećuje, umesto da se fokusirate na koliko je težak, razmišljajte kako da ga pojednostavite. Probajte da razložite velike zadatke na male korake, koje možete da uradite danas ili u kratkom vremenskom roku. To smanjuje psihološki otpor.

Oslobodite se mentaliteta povezivanja mukotrpnog rada sa vrednošću. Vrednost može doći kroz efekat, kroz uživanje, kroz mir.

Finska sreća kroz brigu o zajednici i solidarnost

Briga o neposrednom okruženju je lično ulaganje u promenu sistema iznutra. Ako sistem ne pruža dovoljno podrške, pronađite je, pružite i podelite sa porodicom, prijateljima, komšijama, kolegama.

Uključite se u lokalne inicijative i volontiranje – davanje vremena ili resursa pojačava osećaj smisla i zajedništva. Gradite i održavajte poverenje, budite pouzdanji, poštujte data obećanja, cenite transaprentnost, da biste podstakli i održali zdrave međuljudske odnose.

Postavite realna očekivanja

Prihvatite da ne morate biti perfektni i budite autentični i dosledni. Cenite male trenutke i pronađite zadovoljstvo i opuštanje u razgovoru uz kafu, smeh, povezivanje sa prirodom. Ne morate živeti u zemlji sa mnogo šume i hiljadama jezera, da biste uživali u šetnji parkom i prizorima koje priroda nesebično i obilno pruža svima, u svakom trenutku.

Preispitajte svoje ciljeve i uverite se da li su to zaista vaše težnje, ili nastojite da ispunite tuđa očekivanja.

Finska sreća nije samo stabilan državni sistem, već i lična kultura i način razmišljanja koji smanjuju stres i povećavaju međusobno poštovanje i podršku. Ono što realno možemo ugraditi u svoje živote tiče se postizanja ravnoteže, unturašnje smirenosti i jednostavnosti. Sreća nije cilj, nego način života, razmišljanja i ophođenja prema sebi i drugima.

A slično razmišljaju i uravnotežuju svoj život i u Japanu: Japanska filozofija koja menja život – i lako ju je usvojiti

Brankica Milošević