Kako se boriti sa pigmentacijama

Naša koža pravi pigment koji se zove melanin. On određuje boju kože. Svi ljudi imaju isti broj ćelija melanocita, ali se količina pigmenta koje prave razlikuje od čoveka do čoveka. Ponašanje naših melanocita u koži određuje naša genetika i reakcija kože na spoljne faktore. Kod određenih osoba ćelije melanociti postaju hiperreaktivni. To je uslovljeno genetikom i dejstvom spoljnih faktora, od čega je dominantno dejstvo UV zračenja.

Previše aktivni melanociti stvaraju više melanina nego što je to uobičajeno. To dovodi do nastajanja pigmentnih lezija kao što su braon fleke i neujednačen ten.

Melanociti su smešteni u bazalni, najdublji sloj epiderma koji je u kontaktu sa dermom. U njima su organele melanozomi u kojima je enzim tirozinaza koji učestvuje u sintezi pigmenta. Pokreće se lančana hemijska reakcija.

Jednom stvoren melanin iz melanozoma migrira (prebacuje se) u dendritske nastavke melanocita kojima se prenosi u ostale delove ćelija kože zvane keratinociti. One se nalaze bliže površini kože pa pigment u njima postaje vidljiviji.

Pročitajte i ovo: Naša šminkerka otkriva kako najbolje da našminkate zreliju kožu

Šta utiče na nastanak pigmentacija? 

Genetski faktori-određuju količinu melanina koji može prirodno da se napravi. Međutim, izlaganje UV zračenju je jedan od najjačih spoljašnjih faktora kojima se pigmentacije pojačavaju. Jednom izložena koža suncu počinje da pravi više melanina u borbi da se zaštiti od dejstva slobodnih radikala i njihovog oštećenja koji prave na koži, vodeći ka porastu verovatnoće nastanka brojnih karcinoma kože.

Ukoliko ne gorite na suncu, to nikako ne znači da ne treba da koristite faktor-fotoprotekciju. Bez crvenila nema znakova da koža trpi oštećenje, a rizik od pojave karcinoma i melanoma raste.

Hormonalne promene su važan razlog hiperreaktivnosti melanocita. Melazma „maska trudnoće“ je vrsta hiperpigmentacije koja je česta kod trudnica. Kod pojedinih žena prolaze nakon porođaja, a kod drugih fleke ostaju i pogoršavaju se pod dejstvom UV zračenja.

Kako se leče pigmentacije?

Fotoprotekcija je obavezan deo kućne nege. Štetni UVA zraci prolaze kroz staklo, te je zaštita neophodna i u toku vožnje automobila i ukoliko u kancelariji sedite blizu prozora.

Primena lokalne terapije, preparata sa vitaminom C, kojičnom kiselinom, hidrohinonom mogu da pomognu da tamne fleke izblede.

Ukoliko su pigmentacije dublje, potrebna je saradnja sa dermatologom i primena profesionalnih procedura.

Pročitajte i ovo: Maske za negu lica koje možete same napraviti kod kuće

Danas postoje veoma efikasni laseri čiji se tretmani ponavljaju nekoliko puta, a da kožu ne povrede, tako da nema dugog vremena oporavka. Laseri novije generacije ne provociraju melanocite, a “mirni” melanociti su nešto čemu težimo.

Ne preporučuju se agresivni hemijski pilinzi jer mogu dovesti do hipersenzitivnosti i oštetiti dodatno melanocite.

Sve u svemu, lečenje pigmentacija je izazov za svakog dermatologa. Olako shvatanje ove manifestacije na koži vodi ka daljem oštećenju.

Naslovna fotografija: unsplash.com

Dr Tamara Maravić – specijalista dermatovenerologije, otkriva kako da se negujete nakon tridesete, da zaštitite svoju kožu i pružite joj maksimum jer koža sve pamti.