10 knjiga koje će vašeg tinejdžera naterati da zavoli čitanje

Knjige, knjige, knjige. Želimo ih, volimo, ali često pronalazimo sebe kako jurimo svakodnevne obaveze i kako u toj trci nemamo vremena ni fokusa za čitanje. A i kada imamo, hvatamo sebe u beskrajnom i besciljnom skrolovanju društvenim mrežama koje nam crpi vreme i energiju koju smo mogli da utrošimo na čitanje. Ali, to je nešto što se da korigovati i stoga ćemo zajedno na tome raditi. Moje ime je Zorana Karapandžin i na sebe preuzimam ulogu osobe koja će vam kroz ove tekstove i recenzije pomoći da stvorite čitalačku naviku, ili da je probudite ukoliko je samo zaspala. Kako i kad se ona uopšte stvara? Neko će vam reći da nikad nije kasno (i nije), ali – što pre, to bolje.

Setite se vremena kad ste bili tinejdžeri i knjiga koje ste tad čitali. Vrlo je izvesno da ste prvo pomislili na obaveznu lektiru, a potom i na one knjige koje ste nalazili u porodičnoj bibilioteci. Čitanje obavezne lektire je izuzetno važno, ali ako ćemo realno – program se nije menjao bar 3-4 decenije. I to je u redu, neke knjige su, prosto, klasici. Ali, da se ne lažemo – knjige koje su u sklopu lektire često mogu biti dosadne tinejdžerima. Ukoliko imate 15 godina, hormoni su vam podivljali i sve što želite jeste da iskorenite dosadu, da prkosite svima i svemu, i da se zabavljate. I sad zamislite nekog ko u tom dobu mora da čita Ep o Gilgamešu. Prosto ne ide, nećete kroz to zavoleti čitanje. Young adult je žanr koji je našoj generaciji donekle bio nepoznat kad smo bili tinejdžeri, ali je i te kako velik i važan, upravo zato što mladima nudi knjige koje su pitke i lako se čitaju, a govore o temama koje su osetljive i važne. Ako ste roditelj tinejdžera i razmišljate kako da mu usadite ljubav prema knjigama, nemojte se oslanjati samo na lektiru. Velika je verovatnoća da će ona vašem detetu biti dosadna, i zato evo 10 naslova koji to definitivno neće biti.

Trilogija Griša: Senka i kost, Opsada i oluja, Ruina i uspon (Li Bardugo)

Hajde da počnemo sa knjigom iz žanra fantastike. Trilogija Griša govori o izmišljenom svetu u kom vlada rat. Zemlja Ravkija podeljena je mračnim Preklopom u kom vladaju čudovišta koja se hrane ljudima. U tom ludilu pojavljuje se Alina Starkov, siroče koje nije svesno da bi baš ona mogla da bude ključna za oslobađanje sveta od Mračnjaka – tajanstvenog čarobnjaka koji je jedan od onih šarmantnih negativaca koji se prosto vole. Pored toga, tu je čitava plejada izuzetno zanimljivih likova, od kojih su neki dobili i poseban spin-off u vidu knjiga. Po knjizi Senka i kost, Netflix je snimio i seriju, a ova trilogija je nešto za šta sa potpunom sigurnošću tvrdimo da će svaki tinejdžer prosto obožavati.

Senka i Kost - Li Bardugo

Senka vetra (Karlos Ruis Safon)

Ovo je knjiga zbog koje se zavoli čitanje. Kad bi bila deo školske lektire, sigurno je da nikad nikog ne bi mrzelo da je čita. Radnja je smeštena u Barseloni nakon Drugog svetskog rata i prati mladog Danijela koji, tugujući za majkom, utehu pronalazi u knjizi koja nosi naziv Senka vetra i koja je delo misterioznog pisca Hulijana Karaša. Kad Danijel bude poželeo da pročita nešto više od ovog autora, saznaće da njegove knjige neko sistematski uništava. Zašto? I ko je ta osoba? U želji da dobije odgovore na svoja pitanja, zaći će u mračne lavirinte posleratne Barselone, a svako ko bude ovo čitao sa njim će se izgubiti u gotskim ulicama prelepog grada. Pored toga što je priča savršena, Senka vetra je napisana tako da se ne ispušta iz ruku, a ono što je najdivnije jeste njena ideja bazirana na tome koliko nam književnost menja i obogaćuje život.

Ta mržnja koju seješ (Endži Tomas)

Ako želite da mladoj osobi poklonite kratku knjigu koja se lako čita, a govori o važnim društvenim problemima – potraga se ovde završava. Ovo je knjiga inspirisana pokretom #BlackLivesMatter, a govori o šesnaestogodišnjakinji Star rastrzanoj između geta u kom živi i fensi škole koju pohađa. To je škola u koju su je roditelji upisali upravo da bi je otrgli iz sveta kriminala koji je okružuje. Mržnja i rasizam ne poznaju granice, te će tako Star postati svedok ubistva svog najboljeg druga, kog je ubio naoružani policajac. I tada na nju pada odgovornost za zajednicu, borba za jednakost, pravdu i istinu. Ta mržnja koju seješ je divna knjiga koja baca svetlo na nešto što se čini da je daleko od nas, ali, nažalost, rasizam je zlo prisutno svuda. A ovakve knjige mogu pomoći da se on i shvata kao zlo, a borba protiv njega kao nužnost.

Ubiti pticu rugalicu (Harper Li)

Naravno da postoje klasici koji su zanimljivi čak i tinejdžerima. Potpuno je porazna činjenica da ova knjiga kod nas nije u sklopu lektire, a predstavlja apsolutni must-read. Ako se pitate da li postoji knjiga koja je na svetu voljenija od ove i junakinja koju više volimo od Skaut – ne postoji. Ubiti pticu rugalicu je knjiga u potpunosti prikladna i za tinejdžere i za odrasle, a idealna je da se pročita i nekoliko puta u životu jer svaki put uvidite nešto novo. Ova predivna priča o detinjstvu na američkom Jugu, priča o savesti, o pravdi i jednakosti je jedna od onih koje vas pomere, nauče empatiji i tome da su dobrota ljubav najuzvišeniji ljudski ideali. Ako želite tinejdžeru da putem jednog istinskog remek-dela usadite ljubav prema knjigama, ne treba vam ništa više od ovoga. 

Gikarela (Ešli Poston)

Ova moderna adaptacija Pepeljuge je knjiga u kojoj će se pronaći svako ko se osetio kao autsajder. Znači, svaka tinejdžerka. Inače, u originalu se knjiga zove Geekerella, dakle kao Cinderella. Glavna junakinja ove priče je Ela koja, kao i Pepeljuga, živi sa maćehom i dvema polusestrama koje su – gle čuda – modne blogerke, dok je Ela štreberka i fan kultne SF serije Zvezdana polja. Kao i u pravoj Pepeljuzi, i ovde postoji bal i postoji princ. Ela se bori da ode na cosplay konvenciju i uz pomoć jedne moderne dobre vile, šije sebi kostim. Ono što ovu knjigu izdvaja u moru YA romana jeste upravo ta analogija sa Pepeljugom, ali i poruka koju nosi. Ovo je knjiga koja nas uči da se otresemo predrasuda i da ne sudimo o knjizi prema njenim koricama. 

Zvezde su krive (Džon Grin)

Džon Grin je apsolutni kralj književnosti za mlade. Njegov najpoznatiji roman jeste knjiga Zvezde su krive, koja nema šanse da ne rasplače i roditelje i tinejdžere. Kada budete upoznali Hejzel i Ogastusa i kad vas njihova priča bude osvojila, ima da lijete suze naizmenično od smeha i od tuge. Njih dvoje su tinejdžeri koji se bore sa rakom i upoznaju se na grupnoj terapiji. To je prvo što ovu knjigu razlikuje od ostalih YA romana, pošto imamo dvoje junaka koji se sreću pod, složićete se, neuobičajenim okolnostima. Ali, poenta zaista nije u tome da čitate još jednu tužnu knjigu i isplačete se. Sama priča je interesantna jer je u sve uključena i jedna knjiga, a Džon Grin je zapravo izuzetno kvalitetan pisac. I za razliku od mnogo YA knjiga, ova knjiga nije napisana plitko i jednostavno. Ako pogledate i sjajnu filmsku adaptaciju, doživljaj katarze će biti potpun. 

Krive su zvezde- Džon Grin

U potrazi za Aljaskom (Džon Grin)

Još jedan roman Džona Grina, i još jedna knjiga u koju je isto tako umešano još književnosti i koja se bukvalno čita u dahu. Glavni junak ovog romana je dečko koji vodi prilično dosadan život, ali jednog dana odlučuje da ode u potragu za nečim velikim, nečim što pronalazi kod velikana koje čita i koje voli, i to konkretno kod Fransoa Rablea. Odlazi u internat, upoznaje Aljasku Jang, i njegov život postaje sve samo ne dosadan. Aljaska će ga očarati i obuzeti, a tinejdžer ili tinejdžerka kojoj ovu knjigu budete poklonili neće moći da je ispusti iz ruku.

Nisam ja takva (Lena Danam)

Lenu Danam ili obožavate ili ne podnosite. Nema sredine. Ona je američka scenaristkinja, spisateljica, feministkinja i borkinja za prava žena. Njena serija Devojke je apsolutna preporuka za svakog ko voli dobre serije koje govore o životu savremenih devojaka. A njena autobiografska knjiga Nisam ja takva je odlično štivo ako želite da pomognete nekome da izgradi ono što nam je svima falilo u tinejdž dobu – samopouzdanje. Lena Danam piše o stvarima koje su je obeležile i pomogle joj da se izgradi kao osoba. Na sve to je i veoma duhovita, a bavi se temama poput body shaming, feminizma, muško-ženskih odnosa i svih ostalih problema koji danas muče savremene devojke.

Sto sati mraka (Ana Volc)

Ovo je još jedna knjiga savršena za buntovne tinejdžerke, ali i za zabrinute roditelje. Kao i većina knjiga iz ovog žanra, prepuna je suludih situacija, ali bez obzira – izuzetno je poučna i inteligentna. Glavna junakinja je Emilija De Vit, tinejdžerka iz Holandije koja je besna na svog oca, pošto je jedan njegov postupak izazvao skandal na internetu. Dakle, vrlo savremeno. Emilija beži u Njujork, gde je zatiče uragan Sendi i taj njen put će biti sve samo ne zabavan. Sto sati mraka možda jeste prepuna momenata koji su potpuno nerealni, ali poenta ove knjige je da nauči tinejdžere da su i roditelji samo ljudi i imaju pravo na greške, a roditelje da nauči da je komunikacija ključna stvar u porodici.

Mi deca sa stanice Zoo (Kristijana F.)

Za kraj – jedno kultno delo. Verovatno se pitate da lli je okej da ovo čitaju tinejdžeri jer veoma otvoreno govori o narkomaniji i pojedinim prilično uznemirujućim stvarima. Ovde se radi o mladim zavisnicima od droge u Berlinu – o devojčici koja je probala heroin sa samo 13 i bavila se prostitucijom. Ali, ako želite da svom detetu jednom zauvek zgadite drogu i postarate se da nikad ne poželi ovaj način života – ovo je obavezna lektira.

Nadam se da kroz tekst niste pomislili kako sam stava da klasici nisu pogodni za tinejdžere, pošto to ne može biti dalje od istine. Ja obožavam klasike. Oni se s razlogom zovu klasicima i treba ih čitati, ali nisu ni svi tinejdžeri isti. Neko ima manji opseg pažnje, neko voli da u najranijem dobu razmišlja o velikim egzistencijalnim pitanjima, ali ono što im je svima zajedničko je želja da im bude zabavno. A ovo su knjige koje će jednu usijanu tinejdžersku glavu definitivno zabaviti i probuditi joj želju i pripremiti je da jednog dana svim svojim bićem uživa u delima velikana poput Kafke, Dostojevskog, Beketa ili Virdžinije Vulf. Dakle, sve u svoje vreme i samo polako – ljubav prema knjigama se ne rađa preko noći, ali kad je jednom tu, ostaje zauvek. 

Zorana Karapandžin je studirala Skandinavske jezike i književnost, govori norveški kao maternji, guta knjige, stripove i filmove i istovremeno je i cat i dog person (da, moguće je biti i jedno i drugo). Više od čitanja možda jedino voli da priča o knjigama. Obožava putovanja i smatra da život nije život ako se ne ložiš na nešto baš jako.