Ko prvi vidi more – povratak u Kvarnerski zaliv

Svetlo, mrak… svetlo, mrak… svetlo… Žmurim, ali mi ta igra svetlosti i tame koja se odigrava preko mojih kapaka više ne dozvoljava da spavam. Najednom je sunčano i izgleda da je vreme za buđenje. Sestra je pored mene, obe smo se nekako ispružile na zadnjem sedištu automobila. Kao sardine, rekli bi odrasli. Polako otvaram oči i shvatam gde sam. Tata vozi, mama je do njega. Stižemo na more!

Pošto ima još nešto više od sat vremena do našeg odredišta, smišljamo takmičenje u kojem će pobednica biti ona koja prva ugleda more. Odrasli se ne računaju, samo deca. Sestra i ja netremice pratimo put i pejzaže koji se smenjuju. Sad je krš, sad su planine, sad se vidi nešto plavo… ne, to je samo bara. Lažna uzbuna!

Kada na kraju ugledamo more, pravo more, od sreće što smo konačno tu zaboravljamo na pravila igre i da pobeđuje ona koja ga je prva ugledala. Obe smo pobednice jer smo konačno stigli! Ove 1986. letovaćemo u Crikvenici, simpatičnom mestašcu u Kvarnerskom zalivu, i veoma smo uzbuđene jer, ko ne bi bio uzbuđen kad ga čeka desetak dana kupanja, sunčanja, igranja, sakupljanja školjkica, velike količine sladoleda, sočnih breskvi i lubenica. I ko zna koje sve avanture čekaju da se dogode baš nama! 

Prošlo je dosta vremena, osamdesete žive u pesmama, filmovima i u sećanju nas koji smo tada hodali ovom planetom. Mama i tata već izvesno vreme više vole da idu u banju, a sestra i ja sada sedimo napred u kolima, dok naša deca pozadi mirno spavaju u toku puta. Ali, znate šta? Evo mene ponovo u Kvarneru – regiji čudesne lepote, nastaloj na mestu gde se susreću more, ostrva i planine, jer život je našao suptilan način da mi kaže da je vreme da se stari prijatelji ponovo sretnu. Jesam li ovoga puta prva ugledala more? O, da! Tirkiznoplavu boju mora i čarobne pejzaže koji oduzimaju dah. Dodate li tome i opojni miris četinara, shvatićete da ste u rajskom mestu i da na svetu nema srećnije osobe od vas.

Šta možete da radite kada stignete u Kvarnerski zaliv?

Plivajte, ronite, planinarite, šetajte se, vozite bicikl, a ukoliko ste ljubitelj plovidbe, nemojte propustiti priliku da učestvujete u nekoj od kvarnerskih regata. Šta god da poželite od ovoga, ljubaznost i gostoprimstvo meštana učiniće da istinski uživate u svim aktivnostima. Prelepe plaže, blaga klima i neodoljiva priroda biće lekovite za čitav organizam i za sva vaša čula. Ovaj deo primorja čine opatijska i crikvenička rivijera, rivijera Novi Vinodolski, kao i područje oko Rijeke. Nekada davno, posetioci ovog zaliva bili su austrijski carevi i kraljevi, na šta nas i danas podsećaju raskošne vile i letnjikovci, uređena šetališta i parkovi izuzetne lepote. Centralno turističko mesto predstavlja Opatija, a uz nju, tu su i manja mesta poput Voloskog, Lovrana, Mošćeničke Drage, Medveje… Ako se zadesite u Opatiji, ne propustite priliku da se prošetate čuvenim šetalištem Lungomare, kao i Ulicom slavnih – hrvatskom verzijom Bulevara slavnih u Holivudu. Djevojka s galebom je, takođe, jedna od atrakcija i kažu da je to najslavnija statua u Opatiji, a ukoliko ste u srednjoj školi zavoleli gospodu Glembajeve, biće vam interesantna i statua podignuta u čast čuvenog pisca Miroslava Krleže.

Pročitajte i ovo: Dominikanska Republika – idealna destinacija za porodice sklone avanturi

Rijeka je najveći kvarnerski grad i velika luka, a njena okolina prepuna je zanimljivih turističkih mesta: Kraljevica, Kostrena, Bakar, Kastav, Jelenje… Bilo da ste zaintresovani za letovanje, odmor, wellness & spa, održavanje poslovnih skupova ili sportskih manifestacija, Rijeka je tu da izuzetnom ponudom odgovori svim vašim prohtevima. Naša preporuka je veličanstveni hotel Hilton Rijeka Costabella Beach Resort and Spa, smešten na samoj obali Jadranskog mora, između Opatije i Rijeke. Ovo je porodični, ali i pet-friendly hotel, koji će svojom ponudom doprineti tome da vaš odmor bude baš onakav kakav ste zamislili.

Ukoliko niste od onih koji letnji dan najradije provode na plaži, ispod suncobrana, i više volite aktivan odmor, bogata tradicija i kulturna baština neće vas ostaviti ravnodušnim. Od praistorije, preko antičkih vremena, perioda srednjeg veka, austrougarske vladavine, pa sve do danas, mnogi narodi su na ovim prostorima ostavili trag o svom postojanju. Zbog toga ne treba da vas čudi što ćete u potrazi za prohujalim vremenima naići na prelepu riznicu umetničkih predmeta, građevina i spomenika. Jedan od njih značajan je i za našu kulturu, a u pitanju je Baščanska ploča, jedan od najstarijih spomenika južnoslovenske kulture, pisan na glagoljici. Potiče iz 11. veka, a pronađena je u Crkvi Svete Lucije, u mestu Baška na ostvu Krku.

Za ljubitelje gastronomije biće interesantan podatak da se ovde proizvode čuvena vina, pršuta i maslinovo ulje izuzetnog kvaliteta. Primorska kuhinja, kao i kuhinja njegovih ostrva, zasniva se na ribi, morskim plodovima, voću, povrću i maslinovom ulju. Uz ove zajedničke karakteristike, postoji još čitav niz osobenosti kojima se odlikuju pojedini delovi Kvarnera. U unutrašnjosti regije, na primer, u šumovitom Gorskom kotaru, možete uživati u izuzetno velikom izboru pečuraka, mnoštvu šumskih plodova, kao i u jelima od divljači.

Na kraju, uz zahvalnost TU magazinu za predivnu organizaciju, znajte još i to da se kući nećete vratiti bez flaše domaćeg vina ili domaće rakije, dodatno obogaćene aromatičnim travama . Za srećan put, kažu domaćini, valja se.

Jelena Bratić, diplomirani filolog, bloger, influenser. Veruje u čuda i voli život, što je sasvim dovoljno za početak bajke…