Načini da negujete svoj Šošin – početnički duh – i postanete bolji u svemu

Šošin koncept u budizmu znači zauzimanje početničkog pristupa životu, negovanje radoznalosti, otvorenost za nova saznanja i perspektive. Početnički duh opisuje živahnu i vitalnu osobu, koja je oslobođena predubeđenja, spremna da preispituje poznato i istražuje nepoznato, da prihvati nove ideje i mogućnosti.

Iako potiče iz budizma, ovaj koncept nije ograničen na budizam, religiju, naciju, doba. Mnogi veliki umovi su spontano negovali početnički duh, koji uključuje skromnost i radoznalost, kao i fleksibilan način razmišljanja koji pomera granice – zbog čega su smatrani genijima van svog vremena.

Zapadni svet neguje koncept stručnosti, koji je često vezan za određena uverenja, navike i očekivanja. Stručnjak se usavršava u svojoj oblasti, a njegova ekspertiza ga bitno određuje i često sužava perspektivu. Šošin koncept se ne odnosi na sticanje stručnosti i primenljiv je u svim životnim aspektima – u poslu, učenju, ličnom rastu.

Um stručnjaka je nabijen činjenicama, informacijama, podacima – stručnjak je pozvan da iznese svoje stručno mišljenje, da „presudi“ i mora imati visoko mišljenje o svojoj stručnosti da bi nosio tu odgovornost. Suprotno tome, početnički duh kreće uvek nule, ne oslanjajući se na ono što je već iskusio. A kada je um prazan, spreman je na sve – stoga početnički duh nosi mnogo mogućnosti, dok ih um stručnjaka ne vidi, ili nastoji da ih svede na najuži izbor.

Šošin praktičar svakako može biti stručnjak i često to i jeste, ali on se ne poistovećuje sa svojom oblašću ekspertize i ona ga ne ograničava i ne sputava njegovu radoznalost i otvorenost za različita iskustva. Možda i sami praktikujete početnički duh i ne dozvoljavate da vam predrasude usmeravaju zaključke, odluke i ponašanje – možda kultivišete Šošin i ne znajući da to radite. A možda želite da se oslobodite sputavajućih obrazaca, da unapredite svoj način razmišljanja i podignete nivo i borite se sa sobom – možda treba da usvojite Šošin koncept i počnete da razvijate i negujete početnički duh.

Kako da kultivišete Šošin – početnički duh

Znajte da uvek možete još nešto naučiti

Kada mislite da znate sve što se može znati o nekoj temi, konceptu ili oblasti, gubite sposobnost da uvidite da tu ima još mesta za učenje i otkrivanje i ne pomerate se sa nivoa koji ste osvojili. Kada se otvorite za mogućnost da povećate svoje znanje, kad shvatite da uvek možete naučiti nešto novo o onome o čemu ste mislili da sve znate, lakše vam je da slušate ljude oko sebe i da se otvorite za učenje. Do novih saznanja može vas dovesti nečija sveža perspektiva, koja nije povezana sa vašom oblašću stručnosti, ali vas može inspirisati.

Sagledajte stvari iz drugačije perspektive

Početnički duh je lišen težine – on nema balast uverenja koja ga sprečavaju da uzleti. On je lak i može da dosegne različite uglove i tačke gledišta i da posmatra stvari iz različitih perspektiva. Pored toga što je poučno, menjanje perspektive je vrlo uzbudljivo. Kad iskusite lakoću uma koji širi i menja perspektivu, nećete više tako brzo donositi zaključke i presude i težićete dubljem razumevanju.

Izazovite svoja shvatanja – ljudi su skloni da vide stvari samo iz svog ugla, osim ako aktivno ne pokušavaju da promene perspektivu. Možda vam deluje kao da time stupate na nesiguran teren, gde se ništa ne može pouzdano utvrditi i tvrditi – i to je istina. A početnički duh ima dovoljnu širinu da prigrli istinu da stvari često nisu ovakve ili onakve, već da su istovremeno i ovakve i onakve, a takođe imaju i više dimenzija nego što možemo da opazimo ako se ne udubimo. Početnički način razmišljanja teži objektivnosti, a to je plemenita težnja, kojoj se ponekad približavamo – i zato Šošin koncept uključuje skromnost. Ona se održava svešću da nismo savršeni, da nikada nećemo znati sve, čak ni iz samo jedne oblasti i da se iz najšire perspektive koju smo u stanju da dosegnemo samo približavamo objektivnosti. Realnost je kompleksna, višeslojna, višedimenzionalna i objektivna, dogovorena i lična realnost se prepliću i prožimaju na mnogo nivoa i načina.

Pročitajte i ovo: Vrste meditacije koje treba da isprobate – pronađite onu koju ćete uvesti u rutinu

Početnički duh neuspeha

Neuspeh može osnažiti početnički duh, ojačati karakter i održati skromnost. Može vas poniziti, pregaziti, poraziti na način da sve dovedete u pitanje i shvatite da morate pokušati da saznate više, da promenite pristup, da razmišljate obuhvatnije. Neuspeh je veliki učitelj rasta i razvoja i treba da ga cenite, a ne da ga se plašite. Neuspeh nije poraz, to je poruka početničkog duha – da krenemo ispočetka, sa novom energijom, novim pristupom, novom vizijom. Jer imamo još toliko toga da naučimo.

Objasnite drugima ono što znate

Kada nešto znate, možete nesvesno verovati da znate sve, neke stvari možete podrazumevati i pojednostavljivati. Ali, kada počnete drugima da objašnjavate, dajete im prostor da postavljaju pitanja – i to je vrlo zanimljivo iskustvo za početnički duh. Ljudi će vas sigurno pitati nešto na šta nemate odgovor i ukazati vam na mogućnost da produbite svoje znanje. Šošin praktičar se ne boji da kaže „ne znam“ i ne pokušava da se izvuče sa polovičnim odgovorima – on zahvaljuje drugima što su mu omogućili uvid koji širi perspektivu.

Neka vaš um odluta

Dozvolite svom umu da odluta – ne morate biti neprestano produktivni, zapravo, to nije ni moguće. Ne želite da živite automatskim životom, a stvari postaju automatske kad ste stalno angažovani. Početnički duh zahteva slobodu uma, a um može odlebdeti i odneti vas u neistražene oblasti ako mu dopustite. Dozvolite sebi da lenstvujete i sanjarite. Ponekad je to najproduktivnije što možete da uradite, iako deluje da gubite vreme. Ako niste pristalica leškarenja i gledanja u plafon, zaposlite nečim ruke (heklanje, uređivanje bašte, brisanje prašine) i pustite ih da obavljaju posao, dok vi okrećete jedra svog uma i hvatate vetar koji će vas oduvati ko zna gde.

Nije lako prihvatiti i kultivisati Šošin koncept, jer teško prihvatamo da nešto ne znamo, da nismo savršeni, ili da ono što znamo uopšte nije važno ili relevantno u nekoj situaciji. Vežbajte da svemu pristupate kao da je prvi put, kao da nemate nikakvo iskustvo, uverenje i mišljenje i radoznali ste da vidite šta će se desiti, kako biste osetili lakoću uma i shvatili kako da je praktikujete.

Kada prihvatite početnički duh, možete osloboditi svoje najdublje istine i skrivene potencijale i naučiti više o sebi i svetu oko sebe – i više uživati u životu.

Pročitajte i ovo: Japanska filozofija koja menja život – i lako ju je usvojiti

Naslovna fotografija: Unsplash/Shot by Cerqueira

Brankica Milošević