Najčešći loši uticaji društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Ne možemo da kažemo da su samo društvene mreže odgovorne, ali u velikoj meri mogu da doprinesu poremećajima koji se dešavaju mladima u vreme sazrevanja kada se bore sa raznim nesigurnostima.

Studijе pokazuju da većina tinejdžera na internetu provodi i do 9 sati svakog dana. Mnogi od njih su čak i svesni toga, pa i zabrinuti što najveći deo slobodnog vremena utroše boraveći na društvenim mrežama. Međutim, ne smatraju da je to veliki problem jer „to svi rade“ i „to je danas normalno“. Autori jedne kanadske studije iz 2017. godine su potvrdili ove podatke, uz dodatak da učenici koji koriste društvene mreže duže od 2 sata dnevno već pokazuju pojedine smetnje koje bi se mogle razviti u značajnije poremećaje, za razliku od povremenih korisnika. I konačno, velika studija iz 2019. godine dovela je u direktnu vezu upotrebu društvenih mreža sa poremećenim i lošijim snom. Redovan, kontinuiran i kvalitetan san je neophodan za kompletno dobro zdravlje, a dokazano je da problemi sa spavanjem značajno utiču na mentalno zdravlje, uz opasnost od razvijanja depresije, pa i gubitka pamćenja.

Udaljavanje od porodice, osećaj nižeg samopouzdanja kada se ekrani isključe, fingiranje života na mrežama koji nije realan, kako biste se dopali drugima u nerealnim standardima koje propagiraju osobe sa statusima uticajnih, osećaj zavisti i nezadovoljstva, pojačana agresivnost, samo su pojedini od dokazanih i zabeleženih loših efekata. S druge strane, studija iz 2018. godine otkrila je da opsesivna upotreba društvenih mreža uvećava, a ne smanjuje osećaj usamljenosti.

Koji su najčešći loši uticaji na mentalno zdravlje mladih?

  • Lažne slike savršenog života. Deca i mladi često ne shvataju da se iza nameštenog osmeha krije tuga, da slika kojom se neko predstavlja na mrežama ne mora biti istinita. Na mrežama se ljudi predstavljaju boljim nego što jesu (mršavi, zgodni, nasmejani, bogati, popularni, sve savršeno). Pojedinci su razvili virtuelni alter ego koji je u suprotnosti sa njihovom ličnošću u stvarnom životu.
  • Mreže bude kod mladih osećaj da se drugi zabavljaju ili žive bolje nego oni što može uticati na samopoštovanje, može izazvati anksioznost, ali i podstaći još veću upotrebu društvenih mreža.
  • Neprimeren i agresivan sadržaj (tuče, psovke…)
  • Poremećaj ishrane kod devojaka i devojčica
  • Preterano korišćenje društvenih mreža povećava osećaj usamljenosti
  • Depresija i anksioznost
  • Želja za poistovećivanjem i “kopiranje” pogrešnih i neprimerenih digitalnih uzora
  • Broj pratilaca i broj lajkova/pregleda se tretira kao merilo uspešnosti i popularnosti
  • Samodestrukcija, ugrožavanje sopstvene reputacije
  • Sajber nasilje, vređanje, maltretiranje, ostavljanje ružnih komentara
  • Udaljavanje od ljudi iz realnog života. Zanemarivanje škole i obaveza

Pročitajte i ovo: Šta je “sexting”, a šta “sextortion”?

Katarina Jonev, stručnjak za bezbednost dece na internetu i autor knjige “Bezbednost dece na internetu – vodič za roditelje”.