Svesna komunikacija – kako da uključite principe pažnje u svakodnevni razgovor

Svesnost je praksa prisutnosti u sadašnjem trenutku, bez osuđivanja, a svesna komunikacija podrazumeva korišćenje principa svesnosti u razgovoru i društvenim interakcijama.

Principi pažnje na kojima se zasniva svesna komunikacija

Svesna komunikacija podrazumeva svesnost o tome kako neko komunicira, uz empatiju i aktivno slušanje, kao dva najefikasnija principa komunikacije.

Međutim, postoje i drugi principi koje treba uzeti u obzir tokom svesne komunikacije, a to su neosuđivanje, saosećanje, otvorenost, ranjivost, integritet, skromnost, samosvest, puna pažnja, posmatranje i prihvatanje. Objedinjujući sve ove principe, možete pružiti adekvatne povratne informacije u bilo kom razgovoru, ili usmeriti razgovor ka suštini i istinskoj razmeni.

Kako svesna komunikacija koristi mentalnom zdravlju

Svesna komunikacija jača odnose, ali doprinosi i ličnom mentalnom zdravlju, jer poboljšava emocionalnu regulaciju i društvene veštine.

Istraživanja su pokazala da obuka u svesnoj komunikaciji i razmeni poboljšava odnose između osoba koje komuniciraju, podiže nivo svesnosti, koji se prenosi na sve ostale odnose koje učesnici istraživanja imaju, podiže raspoloženje i jača otpornost.

Vežbanje svesne komunikacije pomaže u razumevanju sebe i drugih i ima pozitivan uticaj kako na društvenu povezanost, tako i na lični rast i razvoj.

Jedno istraživanje koje je uključivalo obuku lekara da praktikuju komunikaciju na principima svesnosti, pokazalo je da je obuka pomogla praktičarima da bolje komuniciraju i sa kolegama i sa pacijentima. Podelili su više ličnih iskustava sa kolegama i osećali se manje izolovano na radnom mestu. Takođe su pokazali veću pažnju i strpljenje prema pacijentima i efiksnije su reagovali u pružanju zdravstvene zaštite.

Takođe je primećen i pozitivan uticaj obuke u svesnoj komunikaciji na blagostanje lekara na poslu – manji stres, izbegavanje sagorevanja i veću spremnost za odnos sa pacijentima.

Kako vežbati svesnu komunikaciju

Praktikujte zahvalnost i oproštaj

Zahvalnost i oproštaj ne odnose se samo na druge (na one koji su bili tu za vas, ili one koji su vas na bilo koji način povredili), već i na vas same. Možete razmišljati o stvarima zbog kojih volite svoj život, razmatrati prošle teške situacije i načine na koje su se razrešile i pronaći u njima svetlu stranu. Da biste ojačali svoju sposobnost za zahvalnost i opraštanje, razmislite o praktikovanju dnevnika zahvalnosti, u kome ćete svakog dana zapisati nešto dobro i pozitivno čega ste se setili, ili ste tog dana primetili i zbog čega ste zahvalni.

U jednom istraživanju, učesnici koji su tri meseca vodili dnevnik zahvalnosti, pokazali su više emocionalne ravnoteže i manje simptoma depresije, u poređenju sa kontrolnom grupom.

Dobar način za praktikovanje zahvalnosti i opraštanja je i pismo zahvalnosti, ili pismo oproštaja, koje nikada ne morate poslati, a možete ga napisati i osobi koja više nije živa. Pisanje pisama zahvalnosti i oproštaja služi da izrazite svoje emocije i ojačate sposobnost zahvalnosti i opraštanja.

Pročitajte i ovo: Kako da efikasno promenite negativan način razmišljanja

Svesna komunikacija i saosećajnost

Pokušajte da budete saosećajni u interakciji sa drugima, čak i kada se ne slažete sa njima. Umesto da pomislite da druga osoba nešto krije, pokušava da manipuliše ili da je površna – pomislite da ona ima svoje razloge koji nemaju veze sa vama i izbegnite osuđivanje. I kada smatrate da druga osoba nije u pravu, pokušajte da cenite njena osećanja, uverenja i tačku gledišta (jer oni su za nju istiniti i validni), ne zanemarujući svoja osećanja i vrednosti.

I, kao i kod zahvalnosti i opraštanja, saosećanje nije samo za druge, već i za vas same. Samosaosećanje je novi popularan koncept u psihologiji i tiče se svesne komunikacije sa sobom, samopoštovanja i ljubavi prema sebi. Reči i misli koje povezujete sa onim ko ste vi sami, utiču na to kako vidite svet oko sebe i kako se predstavljate drugima. Učenje da ostanete saosećajni prema sebi, dok preuzimate odogovornost, pocese je u kome svesnost i svesna komunikacija napreduju na najdubljem nivou.

Svesna komunikacija uključuje spremnost da se izvinite

Ponekad možda ne shvatate kada ste nekog uvredili ili uznemirili, jer ljudi imaju različite reakcije na iste situacije, kao i svoje specifične emocionalne okidače. Ono što je nekome zabavno ili motivišuće, nekog drugog može uznemiriti ili uvrediti. Drugim rečima ono što ne povređuje vas, moglo bi da povredi nekog drugog i ako primetite (a svesna komunikacija je sva u tome da primetite) da ste nekog uznemirili, iskreno izvinjenje može vratiti razgovor u odgovarajući kolosek.

Budite prisutni i pažljivi

Dajte punu pažnju drugoj osobi, kada sa njom razgovarate. Kada razmišljate o tome šta ćete odgovoriti, umesto da pažljivo slušate, možete biti rasejani i možete reći pogrešnu stvar. Ako izgubite fokus, zamolite drugu osobu da ponovi šta je rekla, da biste bili sigurni da ste je dobro čuli i razumeli. Pri tom, obratite pažnju i na ton i gestove – kominikacija nije samo verbalna, a svesna komunikacija znači da ste svesni ukupne atmosfere, energije, raspoloženja kojom neko zrači i koja se uspostavlja tokom razmene.

Stvorite naviku da pažljivo slušate, bilo koga ko govori o bilo čemu. Ne brinite zbog toga šta ćete odgovoriti, možda se od vas i ne traži odgovor, već druga osoba govori da bi čula samu sebe. Osim toga, kada ste svesno i namerno prisutni i pažljivi, odgovor dolazi spontano i uvek je pravi.

Budite otvoreni i iskreni

Izražavanje svojih misli i osećanja može biti teško, ali otvaranje omogućava drugoj osobi da se oseća ugodno i pozvano da se i sama otvori i stvara atmosferu za efikasnu komunikaciju. Ranjivost postoji u većem ili manjem stepenu u svakom ličnom razgovoru koji vodite sa nekim, a naročito u bliskim odnosima, sa voljenim osobama.

Svesna komunikacija i pozitivnost

Kada uložite punu pažnju da nekog čujete i shvatite bez osuđivanja, razumećete da može imati koristi od ohrabrenja i neće vam biti teško ili neprirodno da ponudite ohrabrujuće reči podrške. Ne izgovarajte fraze kao nešto što znate da treba da kažete („sve će biti u redu“, „možeš ti to“) – učinite ih činom vere. Stvaranje pozitivnog okruženja dovodi i vas i drugu osobu u bolje raspoloženje.

Postavite zdrave granice

Svesna komunikacije je teška kada se pređu granice. Neko može nenamerno reći nešto što vas uznemirava, vređa ili povređuje. Ne možete da kontrolište šta ljudi govore (uostalom, to je nešto što njih možda ne bi povredilo i pretpostavljaju da to važi i za vas), ali možete biti odgovorni za granice koje sami postavljate.

Dok upoznajete sebe i razvijate samosvest, obratite pažnju na svoje emocije i okidače – učeći o svojoj osetljivosti, možete svoje uvide podeliti sa nekim ko vas je povredio. U redu je ako to nije neko sa kim vam je udobno da budete ranjivi – najvažnije je da ste sada svesni onoga što vam smeta i da znate kako da obradite svoje emocije i u skladu sa tim postavite granice.

Svesna komunikacija je od najveće koristi u svakodnevnim interakcijama sa kolegama, porodicom, prijateljima, komšijama. Kada usvojite njene principe, steći ćete naviku da svesno i sa pažnjom komunicirate u svakoj situaciji i da budete bez napora prisutni i uključeni tokom bilo kog razgovora.

Pročitajte i ovo: Samosaosećanje kao lek za epidemiju narcisizma

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.