Talasi vrućine i bolesti srca

Talasi vrućine, valunzi, veoma su čest simptom menopauze, koji u nekom obliku doživljava 85 odsto žena. Kod pojedinih žena valunzi se javljaju povremeno i nestaju nakon nekoliko godina – ovi manje intenzivni talasi vrućine nisu povezani sa srčanim oboljenjima. Kod drugih, valunzi su mnogo češći i traju godinama, čak i do kraja života. Ovi iscrpljujući naleti vrućine mogu biti uzrok rizika za razvoj srčanih bolesti. Imajte u vidu da se radi o faktoru rizika – neće sve žene koje imaju valunge razviti srčano oboljenje.

Nedavna istraživanja su pokazala da su česti i uporni talasi vrućine povezani sa većim izgledima za srčani i moždani udar. Iako to ne znači da ćete patiti od ovih problema, rizik koji postoji može biti dobar razlog da napravite određene promene u načinu života.

Postoje dve vrste medicinskih faktora rizika, a to su promenljivi i nepromenljivi. To znači da možete uticati (prilagođavanjem ponašanja i uzimanjem lekova) na one koji se mogu promeniti i nad kojima imate kontrolu. Pojedini od promenljivih faktora rizika za uobičajene bolesti srca i krvnih sudova uključuju gojaznost, sedentarni način života i dijabetes. Nepromenljivi faktori rizika za srčana oboljenja uključuju starost i porodičnu istoriju.

Pročitajte i ovo: Kako da ublažite simptome perimenopauze

Povećani rizik od srčanih oboljenja kod žena koje pate od čestih i intenzivnih talasa vrućine, ne objašnjava se uobičajenim razlozima, kao što je krvni pritisak, pušenje, gojaznost, već hormonskim promenama u menopauzi. Talasi vrućine su jedna od najneprijatnijih pojava, koja je povezana sa drugim poteškoćama. Valunzi se mogu javljati preko celog dana, ali najčešće su izraziti noću – nalet vrućine vas budi, traje nekoliko minuta, završava se znojenjem i padom telesne temperature, pa osim što se možete preznojiti toliko da morate da se presvučete (više puta), posle naleta vrućine osećate da vam je hladno i potrebno vam je neko vreme da se ugrejete. I kad to doživljavate svake noći, nekoliko puta, to dovodi do stresa i neispavanosti, gubitka koncentracije tokom dana, kao i pada samopouzdanja.

Osim toga, talasi vrućine mogu biti praćeni ubrzanim radom srca, ili se srce može „uzlupati“ kad valung prođe, što stvara dodatnu neprijatnost, ali i strah, koji uopšte ne doprinosi smirivanju. Tako se stvara začarani krug nesanice, nervoze, hroničnog umora, pada kognitivnih sposobnosti, anksioznosti i depresije, koji jasnije odslikava način na koji je rizika od srčanih oboljenja povezan sa valunzima.

Podaci kojima savremena istraživanja raspolažu, ukazuju na to da je terapija zamenskim hormonima (HRT) delotvorna kod ublažavanja neprijatnih simptoma menopauze, ali da bi smanjila rizik od srčanih oboljenja potrebno je da se sa njom započne pre 60. godine.

Kardiološka istraživanja su utvrdila da žene koje koriste HRT za ublažavanje simptoma menopauze, imaju niži nivo arteroskleroze, odnosno, nakupljanja plaka u srčanim arterijama, u poređenju sa ženama koje ne koriste hormonsku terapiju. Drugim rečima, ciljajući na ublažavanje talasa vrućine, primenom zamenskih hormona, smanjuju se i problemi sa srcem, koji nisu vidljivi dok se posledice ne pokažu.

Hormonska terapija je na „lošem glasu“ i žene oklevaju da počnu da je primenjuju zbog korišćenja estrogena životinjskog porekla (iz mokraće nosećih kobila). Međutim, savremena medicina je prevazišla upotrebu hormona dobijenih na ovaj način i u zamenskoj hormonskoj terapiji koriste se bioidentični hormoni biljnog porekla, čija je hormonska struktura jednaka ljudskoj i čija upoteba ne izaziva nuspojave i negativne efekte. Ipak, ako oklevate da primenjujte hormonsku terapiju, ili je ona za vas kontraindikovana, postoje i drugi načini.

Pročitajte i ovo: Revolucija u hormonskoj terapiji – bioidentični hormoni

Talasi vrućine i ostali simptomi menopauze mogu se ublažiti i na alternativne načine, korišćenjem biljnih preparata (maka, crvena detelina), ali i prilagođavanjem načina života i smanjivanjem drugih faktora rizika od srčanih oboljenja, na koje je moguće uticati. Svakako je mudro ostaviti ili smanjiti pušenje, kao i konzumiranje alkohola, uključiti više vežbanja i kretanja i zdraviji način ishrane za održavanje tonusa mišića i upravljanje telesnom težinom (smanjenje ili izbegavanje gojaznosti). Prilagođavanje načina života, veća disciplina i briga o sebi utoliko su važniji, ukoliko su talasi vrućine češći i uporniji.

Visok krvni pritisak, holesterol i dijabetes, takođe su promenljivi faktori rizika od srčanih oboljenja i njihov nivo se može držati pod kontrolom, uz pomoć lekara i odgovarajućih lekova. Veoma je važno ići na redovne kontrole, da bi lekar utvrdio da li je potrebno prilagođavanje doze ili promena prepisanih lekova, koje je neophodno redovno uzimati.

Da rezimiramo:

Žene u menopauzi su u većem riziku od srčanih problema i oboljenja, naročito one koje imaju česte talase vrućine, koji traju godinama. Valunzi spadaju u promenljiv faktor rizika od srčanih oboljenja, kojim se najbolje upravlja terapijom zamenskim hormonima. Sa hormonskom terapijom treba započeti pre 60. godine, da bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja.

Takođe je važno da žene razumeju ono što se dešava sa njihovim telom i psihom u vreme menopauze, kao i da poznaju svoje individualne rizike, na osnovu porodične istorije i ukupnog zdravstvenog stanja (krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi). Redovno vežbanje, zdrava ishrana, održavanje odgovarajuće težine, dovoljno spavanja, odricanje od loših navika (pušenje, alkohol), kao i vođenje računa o mentalnom zdravlju, odnosno, usvajanje proaktivnog stava prema novoj životnoj fazi, prihvatanje promena i pronalaženje načina da se upravlja onima na koje možete uticati, doprinose opštem blagostanju, kvalitetu života u menopauzi i smanjivanju rizika od srčanih oboljenja.

Naslovna fotografija: unsplash.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.