Kako da postavite zdrave granice u porodičnim odnosima

Teško je postaviti zdrave granice u odnosu sa najbližima, partnerom, decom, porodicom i još ih je teže održati. Ali u bliskim odnosima su granice svima potrebne, upravo da bismo ostvarili zdravu bliskost, punu poštovanja i tolerancije. S godinama je sve teže započeti sa postavljanjem granica, tamo gde ih ranije nije bilo, ali možda ranije nije postojala potreba – vaši roditelji, deca ili drugi članovi porodice mogu razviti toksična ponašanja koja jednostavno ne možete da podnosite i zato morate povući liniju.

Potreba je jasna, odlučnost vam ne manjka, ali zdrave granice nije dovoljno postaviti – moraćete da se borite da ih očuvate, a to zahteva hrabrost da stavite sebe na prvo mesto, da ljubav prema sebi praktikujete rizikujući da razočarate druge. Čim postavite određene granice, shvatićete zašto je tako teško održati ih – linija brzo postaje zamućena i nejasna, možete se stalno nalaziti u situacijama da drugi prelaze vaše granice, možete misliti da ste sebični i osećati krivicu, a vaši najbliži mogu svesno ili nesvesno manipulisati vašim osećanjem krivice. Vaše granice za njih znače da moraju da promene pojedina ponašanja, ili da od vas više neće dobijati nešto na šta računaju – i oni će se osećati uskraćeno i pokušaće da sabotiraju vaše granice, da bi dobili ono što im treba. Pokušavate da se držite svojih pravila, ali to nekako ne uspeva, počinjete da osećate da vas bližnji iskorišćavaju i da su protiv vas i – sa granicama i bez njih, odnosi postaju sve napetiji. Dakle, potreban vam je bolji pristup i bolja komunikacija, ali pre svega je potrebno veće razumevanje granica.

Šta su nezdrave porodične granice

Kada je u pitanju bilo koja veza, mora postojati jasna granica između vas i druge osobe – mesto na kome vi „završavate“ a druga osoba „počinje“ i obrnuto. Zdrave granice se zasnivaju na uvažavanju i dogovoru, a njihovo postavljanje sa članovima porodice ima tendenciju da bude komplikovano iz mnogo razloga.

U nekim porodicama, umesto jakih i zdravih veza koje povezuju pojedince, postoji fuzija zbog nezdravih emocija ili trauma iz prošlosti. To se često dešava, na primer, kada se dete razboli, kada roditelji prolaze kroz razvod, ili se neko bori sa zavisnošću od alkohola ili droge. Ove okolnosti mogu dovesti do nezdravih granica u odnosima, posebno između roditelja i dece. Roditelji mogu postati previše zavisni od svoje dece, ili deca ne uspevaju da razviju svoj sopstveni identitet od svojih roditelja. Nezdrave granice uključuju narušavanje privatnosti, davanje neželjenih saveta, osuđivanje, komentare i kritiku koji mogu biti štetni.

Ako vam ovo zvuči poznato, možda će vam nekoliko primera zdravih granica biti od koristi da razumete kako da bolje postavite i održite zdrave granice.

Zdrave granice u porodici

Uobičajeni primeri zdravih granica u porodici uključuju obaveštavanje članova porodice, odnosno, slanje poruka kada neko negde stigne ili obavi nešto o čemu ste se dogovarali, uključivanje svih članova u odlučivanje, poštovanje dogovora, traženje dozvole, vođenje računa o međusobnim osećanjima, iskrenost, davanje prostora i izbegavanje suzavisnog ponašanja, pokazivanje poštovanja prema različitim mišljenjima i osećanjima.

Pročitajte i ovo: Kako se izboriti sa roditeljima sa narcisoidnim poremećajem ličnosti?

Postavljanje zdravih granica sa članovima porodice

Da biste počeli da postavljate zdrave granice (ili makar bolje), potrebno je da odredite načine da odgovorite kada drugi pređu vaše granice i da ih pre svega, jasno i jednostavno postavite. To znači da treba da naučite da kažete „ne“. Naučite strategije suočavanja, kako biste se pobrinuli za svoje mentalno zdravlje i upamtite da možete kontrolisati samo sebe i upravljati jedino svojim ponašanjem. Članovi vaše porodice mogu i dalje prelaziti vaše granice, ali na vama je da odgovorite na efikasan način i sa poštovanjem.

To deluje jednostavno, ali u praksi, stvari su komplikovane. Možda ste postavili granice u odnosima i borite se da one profunkcionišu – potrebne su vam bolje veštine komunikacije da biste prevazišli prepreke u odnosima i sačuvali granice.

Kako da sačuvate zdrave granice

Postoji nekoliko načina da postavite zdrave granice sa svojom porodicom, u zavisnosti od toga šta situacija zahteva i ko je uključen – može biti teško da svoje granice izrazite jasno i sa poštovanjem i zato je bitno da budete smireni i stabilni, u čemu vam može pomoći meditacija i praksa zahvalnosti.

Kada pristupite postavljanju granice sa mesta uvažavanja, to pokazuje drugoj osobi da vam je stalo do nje i njenih osećanja – na primer, vaši roditelji možda navraćaju bez najave i možete im reći nešto poput: „Stvarno volim da vas vidim i radujem vam se, ali nisam uvek spremna za društvo. Više bih volela da me pozovete ili pošaljete poruku pre nego što svratite.“

Budite direktni i konkretni – zaobilaženje oko gorućeg pitanja nikome ne donosi dobro. Osim toga, ako su poruke nejasne, one se lako izgube u prevodu. Umesto da kažete „ne treba mi ovaj poklon“ pokušajte sa „ovo je vrlo pažljivo od tebe, ali zaista mi ne treba više odeće, ubuduće bih zaista cenila poklon-čestitku“.

Takođe, članove svoje porodice morate podsećati na svoje granice, jer vam oni možda neće u potpunosti verovati da ćete ih se zaista pridržavati (mogu misliti da ste bili ljuti kada ste nešto rešili i da će vas to raspoloženje proći) i mogu testirati vaše granice, svesno ili nesvesno. Kada dođe do toga, ljubazno ih podsetite („da li se sećate da smo razgovarali o tome da pozovete pre nego što svratite“), a zatim preusmerite situaciju, predlažući alternativu („da idemo negde na kafu, ovog vikenda“)

Mnogi od nas žele da izbegnu rasprave, sukobe i drame po svaku cenu, a to obično znači da stalno popuštamo i dozvoljavamo gaženje granica, a kada više ne možemo da se kontrolišemo, „prsnemo“, emocije nas savladaju i nađemo se u sred sukoba i drame koje smo baš hteli da izbegnemo. Teško je, ako ne i nemoguće, ostati neutralan i smiren u odnosima sa onima koje volimo i koji su nam bliski i zato su vam potrebne taktike da biste održali zdrave granice. To uključuje izjave, koje ćete ponavljati i kojih ćete se držati (da se članovi porodice uvere da ozbiljno mislite), koje su jednostavne i ne mogu se shvatiti pogrešno. Neka vam pri ruci budu fraze, kao što su „cenim tvoju brigu, ali ovo je moja stvar i moja odluka“, „poštujem tvoje mišljenje, ali ga ne delim“, „više neću posredovati u rešavanju porodičnih sukoba“, „razumem tvoju frustraciju, ali ne želim da budem deo porodičnog sukoba“…

Kada treba da se povučete

Pokušali ste da postavite zdrave granice sa članovima porodice, ali izgleda da to ne funkcioniše. Šta god da kažete i kako god da se postavite, vaše granice se i dalje gaze. Ako je to slučaj, imate pravo da prekinete komunikaciju i da se udaljite, naročito ako emocije prete da nadvladaju. Možete ponovo navesti svoju granicu i reći da prestajete sa razgovorom i da ćete razgovarati kasnije, a zatim se postarajte da tačno tako i uradite.

Usuditi se da postavite zdrave granice, znači da imate hrabrosti da volite sebe, čak i kada rizikujete da druge razočarate. Znajte da je u redu da stavite sebe na prvo mesto. U redu je izneveriti drugu osobu, zarad svog mentalnog zdravlja. I ako ste već u situaciji da birate između sebe i druge osobe (a bliski ljudi nas ponekad dovode u tu situaciju) uvek izaberite sebe!

Pročitajte i ovo: Kako da isključite gaslighting koji primenjuju vaša odrasla deca

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.