“Žao mi je što se tako osećaš” – suptilnost “gaslajtinga”

Suptilna manipulacija, poznata kao gaslajting, predstavlja psihičko zlostavljanje, kroz (verbalne, pisane ili fizičke) radnje, zbog kojih osoba dovodi u pitanje svoj zdrav razum. To je “neizvinjenje” koje se koristi da bi izazvalo osećanje krivice i često se izražava rečenicom “žao mi je što se tako osećaš” – kojom okončavate svađu, izbegavajući da prihvatite svoj deo odgovornosti i prebacujući krivicu na drugu osobu.

Šta se još krije iza te, naizgled, ljubazne, pomirljive i tužne izjave?

Psiholozi upozoravaju da ovaj oblik manipulacije spada u vrlo perfidan napad na zdrav razum, kojom „uzurpator“ zadržava kontrolu i ostaje iznad svake odgovornosti, pretvarajući se da je pravičan i saosećajan, navodeći drugu osobu da sumnja u sebe, u svoju percepciju i rezonovanje. Drugim rečima, gaslajting izluđuje onog koji je izložen ovoj manipulaciji.

„Neizvinjavanje“ nanosi emotivnu i psihološku štetu drugoj osobi i svim odnosima u kojima se primenjuje. Manipulator se pretvara da se izvinjava, dok zapravo preusmerava krivicu i pokušava da zaustavi svaku diskusiju. Ali, „gaslajting“ zapravo ne radi – umesto da ućutka pobijanje i otpor, pokreće dublja pitanja. Osoba koja je izložena „gaslajtingu“ oseća da nešto nije u redu i polazi od sebe, preispituje se, razmatra teret krivice koji mu je prebačen i na kraju nalazi da je nemoguće da je samo ona kriva za postojeći problem, sukob, neslaganje. I nalazi da problem nikako ne može sama da reši i da slaganje i prihvatanje onoga što odgovara manipulatoru nije rešenje. Ukoliko ima visok nivo samosvesti, osoba izložena ovoj manipulaciji će vrlo brzo dovesti u pitanje moralni kredibilitet druge osobe i zapitati se zbog čega manipulaor izbegava suočavanje, zašto nije iskren i zašto beži od problema. I zaključiće da onaj ko primenjuje „gaslajting“ ima problem sa realnošću, sa krivicom i odgovornošću, a ne on.

Ukoliko sebe prepoznajete kao osobu koja beži od suočavanja na bezbedne visine „neizvinjavanja“, razmislite o tome zašto osećate potrebu da to radite. Jer na taj način ništa ne dobijate, osim iluzije da imate kontrolu i da ste izbegli neprijatan razgovor. Kako biste se osećali kada biste odlučili da prihvatite svoj deo odgovornosti za sukob ili problem, i kada biste se zaista izvinili? Kada sledeći put osetite da ste primorani da se „izvlačite“ iz neprijatne situacije primenom ove suptilne manipulacije, iskoristite priliku da poradite na podizanju svog nivoa svesnosti. Zapitajte se zašto izbegavate da se bavite problemom koji vam je izložen, zabrinutošću koju druga osoba oseća? Ima li istine u onome što vam druga osoba predstavlja, istine koja vas povređuje i sa kojom ne želite da se suočavate? U čemu se ona sastoji? Podvrgnite sebe analizi, nepristrasno koliko god možete, kao da se radi o drugoj osobi. Na taj način ćete puno saznati o sebi, o svojim strahovima i slabostima, koje možete razrešiti i osnažiti.

Da biste imali kvalitetnu interakciju sa drugom osobom, ili grupom, morate biti spremni da se suočite sa kritikom, brigom, problemima koji zahtevaju rešenje, a ne izbegavanje.

Ako ste izloženi „gaslajtingu“, a manipulator je bliska osoba, pokušajte da je pozovete na zajednički rad na rešavanju neprijatnog pitanja – izložite svoj deo odgovornosti za problem ili sukob i ohrabrite drugu osobu da uradi to isto.

Objasnite joj šta znači njeno ponašanje i koliko vas povređuje i udaljava od nje. Ne očekujte da ćete uspeti da srušite taj zid, ali možda možete da ga zaljuljate i dovedete do naprslina, koje će pomoći manipulatoru da stekne neke uvide i eventualno potraži pomoć za svoje probleme.

Naslovna fotografija: unsplash.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.