Prakse i stavovi za manji nivo stresa

Svakome bi prijalo malo manje stresa. Pored ličnih borbi i problema, bombardovani smo svim mogućim uznemirujućim informacijama i nametnutim očekivanjima – kad bi postojala industrija za proizvodnju stresa i anksioznosti, bila bi najprofitabilnija na svetu (osim ako ona već ne radi punom parom, pod raznim drugim imenima). Možda osećate kako posustajete i saplićete se, pokušavajući da idete u korak sa svim trendovima, ispunjavate sve obaveze i trudeći se da stavite sebe na prvo mesto, ne zapostavljajući nikog (decu, partnere, prijatelje, porodicu). Nije ni čudo što vam je nivo stresa do plafona!

Kako da organizujete svoj svet i očistite fizički i emocionalni nered i odbacite balast?

Stvari o kojima treba da razmislite ako želite da smanjite nivo stresa

Veliko mentalno spremanje za manji nivo stresa

Napravite veliko spremanje – svog mentalnog prostora. Budite temeljni, pretresite sve – interesovanja, aktivnosti, hobije, partnerske odnose i sve druge odnose – u odnosu na to šta dodaje, a šta smanjuje nivo stresa u vašem životu. Napravite spisak u dve kolone – manje stresa i više stresa i krenite redom. Nešto će se naći na oba spiska i to je u redu – ponekad je ono što nas najviše opušta, što najviše volimo i u čemu najviše uživamo, izvor najvećeg stresa, ali to je sasvim očekivano. Roditeljstvo, partnerstvo, briga o kućnim ljubimcima, verovatno će se naći u obe kolone. Ne zaboravite da popišete ideje, vrednosti, verovanja, rituale, ponašanja i obrasce koji povećavaju nivo stresa vašem životu i koje bi trebalo da modifikujete, zarad svog duševnog mira.

Teško je boriti se sa društvenim normama koje vam narušavaju mir, ali u nekom trenutku morate izabrati između smanjenja stresa i, možda, ugleda. Razmislite o tome.

Postavite kriterijume „treba mi“ i „želim“

Kada razmišljate o tome gde je nečemu mesto u vašem životu i da li treba to da redukujete, odbacite ili zadržite, koristite kriterijume potrebe i želje. Deluje jednostavno, ali ponakad se želje i potrebe suštinski razlikuju. Možda želite nešto što vam uopšte nije potrebno, a ne cenite dovoljno ono što imate, jer ispunjava vaše potrebe, pa to skoro i ne primećujete. Dakle, nastavite hrabro kroz svoj spisak za manji nivo stresa – samo pravite popis, još uvek nije došlo do eliminacije (neka vas to ne stresira). Možete biti vrlo iznenađeni kad shatite koliko je toga u vašem životu uteha ili želja, a ne stvarna potreba.

To znači da će broj vaših želja biti mnogo veći od broja potreba i većina potreba će biti osnovne, na dnu hijerarhije preživljavanja. Ako vas zbunjuje odvajanje duboke želje od stvarne potrebe, zapitajte se kako bi vaš život izgledao bez toga. Da li bise se borili da preživite i ostanete bezbedni? Tada je verovatno u pitanju potreba.

Ako biste bez tog nečeg prosto bili razočarani, frustrirani, neprijatni – verovatno je u pitanju želja.

Šešir: P…S…Fashion, Naočare: P…S… Fashion

Pročitajte i ovo: Efikasne trenutne i dugoročne strategije za smanjenje stresa

Otpuštanje i oslobađanje smanjuje nivo stresa

Nastavite u pravcu zamišljanja života bez nekih ljudi, stvari, stavova, ciljeva, namera, navika…

Za neke stvari ćete lako odrediti da li bi vam život postao odmah i dugoročno lakši, kada biste ih se oslobodili. Ali, može biti zbunjujuće ako oslobađanje donosi napore i veći nivo stresa sada, ali lakoću i manje stresa u budućnosti. Ili, ako ćete trenutno imati olakšanje, ali bi na duže staze oslobađanje moglo da znači trajnu borbu.

Postavite sebi pomoćna pitanja, da biste bolje procenili čega možete da se oslobodite i smanjite nivo stresa u svom životu.

Pitajte se kako bise se osećali bez tog nečeg, da li bi vam to nedostajalo (neko društveno angažovanje, na primer)? Da li bi vam laknulo kad to više ne biste radili (manje obaveza, više slobodnog vremena)? Da li bi vaši prijatelji i porodica bili srećni zbog vas (možda vam odavno savetuju da od nečeg odustanete i olakšate sebi život)? Da li bi to doprinelo vašem uspehu (mogli biste da se bavite nečim što volite i što ste zapostavili)?

Ako je život sa tim nečim što vas opterećuje u osnovi isti ili gori, nego što bi bio bez toga – onda je to nešto čega se možete rešiti i smanjiti nivo stresa

Postavite kriterijume bolje ili gore

Produbite svoja razmišljanja o tome kako da smanjite nivo stresa, kroz zamišljanje da li bi vam život bez nečga bio gori ili bolji i na koji način (ili se ništa ne bi promenilo). Ovde stvari postaju vrlo složene. Ponekad, ono čega se držite čini stvari boljim u nekim oblastima vašeg života, dok obara kvalitet u nekim drugim.

Možda sa nečim (nekim stavom, pristupom, odnosom) imate dugu istoriju poboljšanja, ali one mogu pogoršati stvari trenutno, ili u budućnosti (recimo, nonšalantan odnos prema planovima i prepuštanje toku).

Takođe, neke stvari čine da se osećate dobro i snažno u trenutku, ali su loše za vaše zdravlje ili mentalno blagostanje. Sigurno možete da se setite velikog broja ovakvih stvari, navika, ponašanja – na primer, osećate trenutno olakšanje kad sankcionišete dete koje vam pruža otpor, uzmete stvari u svoje ruke i rešite sve „po kratkom postupku“, ali kasnije se osećate loše jer ste prenaglili i povredili i zastrašili svoje dete.

Moraćete da odlučite šta vam je važno i koje izuztke ste spremni da napravite. Ali bitno je da razumete zašto pravite te izuzetke, ili ćete na kraju zadržati obrasce ponašanja, stavove, načine i razmišljanja koji vam nanose dugoročnu štetu i nećete shvatati zašto nivo stresa i dalje prelazi sve granice.

Nivo stresa i nivo sreće

Otkrijte da li zadržavanje nečega doprinosi vašoj sreći, ili smanjuje njen nivo. Ovo je obično lakše utvrditi, nego da li je nešto bolje ili gore za vas, jer dobro znate kada ste srećni, a kada niste. Nevolja je u tome da odaberete da zadržite nešto što vas čini nesrećnim (loš brak, na primer, ili toksično prijateljstvo) i da odbacite ono što vas usrećuje (osećanje nezavisnosti, na primer). A najčešće odbacujemo ono što nas usrećuje zbog dužnosti i obaveze koju imamo prema onome što nas unesrećuje.

Dakle, da za manji nivo stresa, dugoročno, možda morate podneti neke žrtve, da biste ostvarili svoju sreću. Na šta ste spremni, dokle ste u stanju da idete i šta je ono što ne možete da zamislite? Ovo može dovesti u pitanje vaše vrednosti, uverenja, kulturu, odgovornost…

Dobri i pravi izbori mogu podići nivo stresa u sadašnjosti i za neko vreme, dok traje prilagođavanje promenama, ali donose dugoročne koristi, više mira i zadovoljstva sobom i svojim životom.

Pročitajte i ovo: Gde vas vodi hronični stres – u sagorevanje ili saosećajni zamor?

Naslovna fotografija: WANNABE Media

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.