Znaci da je ponašanje vašeg deteta van kontrole

Nije neuobičajeno da roditelji osećaju da je ponašanje deteta van kontrole i da se osećaju bespomoćno i frustrirano, jer ne mogu da izađu na kraj sa njim. Većina dece povremeno doživljava iznenadne napade besa, ili pokazuje druga izazovna ponašanja, zbog kojih su roditelji zabrinuti i ne znaju kako da reaguju.

U mnogim slučajevima problematično ponašanje deteta znači da njegove potrebe nisu zadovoljene, ili da se suočava sa nečim stresnim. Ponekad, međutim, ovi ispadi mogu ukazivati na ozbiljniji poremećaj ponašanja ili emocionalni problem.

Ponašanje deteta van kontrole

Napadi besa su normalni kod mlađe dece, ali učestalost i intenzitet se smanjuju kako odrastaju. Ako vaše dete i dalje ima česte i ozbiljne napade gneva i nakon pete godine, to može biti problematično ponašanje deteta.

Problematična ponašanja koja se javljaju kod starije dece uključuju plakanje, vrištanje ili vikanje, udaranje sebe i drugih, zadržavanje daha, omlitavljenost ili naprezanje tela, mlataranje rukama ili nogama.

Takvi napadi besa često su odgovor na stres ili neispunjenu želju. Deca se mogu upustiti u ovo ponašanje kada ne dobiju ono što žele ili kada im odrasli ne pružaju pažnju onda kada je traže. Ispadi se takođe mogu javiti i kao odgovor na umor, glad, frustraciju.

Poteškoće u međuljudskim odnosima

Još jedan znak da ponašanje deteta može biti van kontrole su česti problemi sa drugom decom i sa odraslima.

Uobičajeni primeri uključuju česte rasprave sa drugom decom, koje se nikada ne razreše, okrivljavanje drugih za sukob (dete nikada ne priznaje da su njegovi postupci mogli da doprinesu problemu), teško održavanje prijateljstva. Takođe, druga deca ili odrasli mogu isključivate dete iz društvenih aktivnosti, jer ne žele da se bave njegovim ponašanjem. Ovi problemi mogu uticati da se dete oseća izolovano i ozbiljno mogu narušiti njegovo samopoštovanje.

Slabo upravljanje emocijama

Nekontrolisano ponašanje deteta se ispoljava i kroz teškoće u upravljanju emocijama. Dok se mlađa deca više bore sa emocionalnom kontrolom, ova sposobnost se poboljšava sa odrastanjem.

Deca koja doživljavaju emocionalnu disregulaciju imaju više teškoća da razumeju svoje sopstvene reakcije i da ih kontrolišu.

Emocionalnu disregulaciju karakterišu problemi u identifikovanju i reagovanju na emocije na načine koji odgovaraju uzdrastu, što se iskazuje kroz nekontrolisane izlive besa, teška osećanja frustracije, probleme u suočavanju sa razočaranjem, čestom plakanju i negativnom raspoloženju.

Ponašanje deteta van kotrole iskazuje se i kroz impulsivno ponašanje – ono se uključuje u radnje bez razmatranja posledica, što dovodi do društvenih, akademskih ili disciplinskih problema.

Primeri impulsivnog ponašanja koje može izazvati probleme uključuju „glumu“ za privlačenje pažnje, preterivanje kada je frustrirano, ljuto ili razočarano, uključivanje u razna rizična ponašanja, optuživanje drugih, uzimanje stvari bez pitanja, nedostatak strpljenja…

Impulsivnost može dovesti do mnogih problema u životu deteta, ali kada je dete van kontrole, impulsivno ponašanje može biti opasno za njega. U takvim slučajevima može biti od pomoći da ga ohrabrite da se ohladi, pomognete mu da identifikuje i imenuje svoja osećanja i razgovarate o odgovarajućim načinima da se nosi sa određenim problemom.

Pročitajte i ovo: Mindfulness za decu – kako da dete naučite svesnosti

Ozbiljni problemi u ponašanju

Nekontrolisano ponašanje deteta koje se nastavlja tokom odrastanja, može eskalirati i dovesti do ozbiljnih problema zbog kršenja pravila, kao što je bežanje iz škole, vandalizam, tuča, krađa, okrutnost prema životinjama i druga ponašanja koja prouzrokuju štetu. Osim štete koju nanosi drugima, problematično ponašanje deteta može naneti štetu i biti opasno za njega, prouzrokujući samopovređivanje i suicidne misli ili suicidno ponašanje.

Ovakvi obrasci ponašanja ukazuju na poremećaje ponašanja koji se mogu identifikovati između osme i dvanaeste godine, ali se najčešće dijagnostikuju tek tokom adolescencije.

Šta da uradite ako je ponašanje deteta van kontrole

Ako primećujete da je ponašanje detata van kontrole, pored stručne pomoći, postoje i efikasne roditeljske strategije koje vam mogu pomoći da se izborite sa izazovima u ponašanju.

Uspostavite jasna pravila u domaćinstvu. Roditelji (staratelji) treba da utvrde kućna pravila i da o njima razgovaraju sa detetom. Pravila mogu pomoći deci da nauče da efikasnije regulišu sopstveno ponašanje.

Kreiranje strukture je od velike koristi – napravite raspored, tako da dete zna šta ga očekuje svakog dana u određeno vreme. Pored uspostavljanja pravila i strukture, neophodno je postaviti dosledne posledice za kršenje pravila domaćinstva. Primeri efektivnih posledica uključuju tajm-aute, restituciju i gubitak privilegija. Logične posledice, kao što je čišćenje nereda koje napravi, takođe mogu biti od pomoći da se ponašanje deteta reguliše.

Potkrepite svoja pravila i posledice, tako što ćete motivisati dete da efikasnije upravlja svojim ponašanjem. Pohvalite ga kada pokaže željeno ponašanje i napravite sistem nagrađivanja (zvezdice, nalepnice, nalik na sistem nagrada u vrtiću i školi) u kome dete može zaraditi određenu nagradu doslednim poželjnim ponašanjem (kad sakupi pet zvezdica, vodite ga u igraonicu, ili mu omogućavate nešto drugo u čemu posebno uživa).

Kada tražiti pomoć za problematično ponašanje deteta

Ako disciplinske i roditeljske strategije ne funkcionišu, ili ponašanje deteta predstavlja rizik za njega i druge, neophodno je razgovarati sa profesionalcem i uključiti se u terapeutski rad sa detetom, koje stručnjak preporuči. Lečenje problema u ponašanju može uključivati psihoterapiju, porodičnu terapiju, obrazovanje roditelja, intervencije u ponašanju, kao i medikamente.

Nekontrolisano ponašanje deteta je zabrinjavajuće, ali najčešće je rešivo doslednim i pozitivnim roditeljstvom. Stručna pomoć je uvek korisna, a neophodna je kada ponašanje eskalira i postane ozbiljno problematično. Uz odgovarajuću podršku i smernice, roditelji mogu pomoći svojoj deci da nauče da efikasnije regulišu sopstveno ponašanje.

Pročitajte i ovo: Kako da postupite kad vas dete ne sluša

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.