Kako red rođenja utiče na osobine ličnosti deteta

Teorija o tome kako red rođenja utiče na osobine ličnosti, postavljena je sredinom prošlog veka i mnogi psiholozi su je prihvatili i potvrdili, prateći i proučavajući razvoj ličnosti i karaktera dece koja su rođena kao prva, srednja i najmlađa. Ako imate više dece, primetićete kako se razlikuju između sebe, već od rođenja i to je prirodno – svi se razlikujemo, kao odrasli, pa verovatno i dolazimo različiti na ovaj svet. Ali dobar deo razlike između braće i sestara leži u redosledu rođenja i načinu na koji roditelji tretiraju prvo i svako sledeće dete, odnosno, u zavisnosti od toga da li je dete najstarije, srednje, najmlađe, ili je jedino dete u porodici – svaka pozicija u redu rođenja nosi jedinstvene izazove.

Evo kako red rođenja utiče na formiranje ličnosti vaše dece:

Red rođenja: prvorođeni

Prvo dete se odgaja uz mešavinu instinkta, pokušaja i grešaka, što dovodi do toga da roditelji budu izuzetno pažljivi i skloni da se čvrsto pridržavaju pravila, ali i vrlo uplašeni da će pogrešiti (naprosto iz nedostatka iskustva) i neurotični oko sitnica. Ovaj stil roditeljstva može dovesti do toga da dete postane perfekcionista, koji uvek nastoji da zadovolji roditeljska očekivanja.

Prvorođena deca često uživaju u društvu svojih roditelja (ili imaju privilegiju na intenzivno prisustvo roditelja), čime se može objasniti zašto se ponekad ponašaju kao „starmali“. Takođe su često vredna i žele da se ističu u svemu što rade, sa tendencijom da budu vođe. Red rođenja koji ih stavlja na prvo mesto, utiče na to da razvijaju osobine pouzdanosti, savesnosti, strukturianosti, opreza, kontrole, postignuća.

Snaga prvorođenih

Pošto roditelje imaju samo za sebe, pre nego što stignu braća i sestre, prvorođenče je već naviklo da bude u centru pažnje. Mnogi roditelji provode više vremena čitajući i objašnjavajući stvari prvorođenoj deci, čime prosto ne stižu da se bave kada dođe na red drugo i treće dete. Nepodeljena pažnja koju dobijaju prvorođeni, može imati mnogo veze sa njihovim ambicijama i nastojanjem da budu uspešni. Osim što na raznim testovima (uključujući i testove inteligencije) osvajaju više poena, prvorođeni često dobijaju i više obrazovanja od svoje braće i sestara i nadmašuju ih.

Izazovi prvorođenih

Uspeh ima cenu – prvorođeni su obično tvrdoglavi i ne popuštaju, jer često imaju strah od neuspeha i potrebu da istrajavaju i na svaki način ostvare postignuće, jer se drugačije ne mogu dobro osećati. Pošto se plaše da ne pogreše, starija deca imaju tendenciju da se drže uskih definicija, da razmišljaju i deluju jednosmerno, obično nisu fleksibilni, ne vole promene i oklevaju da izađu iz zone komfora. Pored toga, prvorođena deca rano preuzimaju veću odgovornost u porodici, bilo da se radi o staranju o sebi, kućnim poslovima, ili čuvanju mlađe dece. Oni brzo i lako preuzimaju kontrolu i umeju da budu pravi šefovi, ali taj to može biti izvor stresa za dete koje već oseća pritisak da bude savršeno.

Pročitajte i ovo: Šta adolescentima zaista treba od roditelja

Red rođenja: srednje dete

Kada dođe drugo dete, roditelji bi ga mogli odgajati sa manje strogoće, odnosno sa više opuštenosti, koju su stekli kroz prethodno iskustvo. Ali, oni takođe mogu biti manje pažljivi, jer sada moraju da dele pažnju i balansiraju između dece. Zbog nedostatka pažnje, srednje dete može razviti veoma prijatnu i ljubaznu ličnost (u težnji da tu pažnju osvoji iz bilo kog izvora). Srednje dete može biti sklono da previše ugađa, da veoma lako sklapa prijateljstva i ima veliki društveni krug, da pokazuje malo buntovništva, ali da generalno bude mirotvorac u svom okruženju. Kada dođe sledeće dete, srednje često ima osećaj da je izostavljeno i preskočeno – nije najstarije, nije najmlađe, ne postoji ni jedno „naj“ koje je rezervisano za njega. Ova vrsta hijerarhijske neodređenosti navodi srednju decu da ostavljaju utisak među vršnjacima, da u društvu zadovoljava potrebu za pažnjom, pošto je roditeljska pažnja usmerena na prvorođeno i/ili novorođeno dete. Srednja deca imaju tendenciju da deluju zrelije i odraslije, zato što nastoje da se poravnaju sa svojim starijim bratom ili sestrom.

Snaga srednje dece

Srednjorođeni su obično tipovi koji su u toku i prate situaciju. Kada dođe mlađe dete, moraju naučiti da pregovaraju i prave kompromise, kako bi se uklopili sa svima, a to najbolje postižu prijatnošću i ljubaznošću. Pošto dobijaju manje pažnje kod kuće, srednjerođeni imaju tendenciju da sklapaju čvrsta prijateljstva i manje su vezani za porodicu od starije i mlađe dece. Oni obično prvi idu na putovanje samostalno, sa drugom porodicom, ili sa prijateljima i žele da prenoće kod prijatelja.

Izazovi srednje dece

Srednja deca su bila bebe u porodici, sve dok im mlađi brat ili sestra nije oduzeo tu titulu. Srednjerođeni su često vrlo svesni da ne dobijaju dovoljno pažnje, kao ugledno najstarije i voljeno najmlađe dete. Ta spoznaja može učiniti da se osećaju kao da su njihove potrebe i želje ignorisane.

Srednja deca su u nezavidnom položaju u porodici, jer misle da nisu cenjena i da su često previđena i izostavljena u opštoj gužvi (to su njihove najčešće primedbe). Istraživanja su pokazala da roditelji kasnije rođenoj deci ne pružaju istu kognitivnu podršku, kao što su nudili prvorođenoj decu, odbacujući ono što smatraju manje bitnom ili nebitnom roditeljskom podrškom.

Pročitajte i ovo: Izazov roditeljskog sastanka – negativne povratne informacije

Red rođenja: najmlađe dete

Najmlađa deca imaju tendenciju da budu najslobodoumnija zbog još opuštenijeg stava koji roditelji imaju prema rođenju trećeg (i svakog sledećeg) deteta. Položaj bebe u porodici podstiče formiranje osobina ličnosti koja je zabavna, laka za saradnju (ne komplikuje), manipulativna (u ispunjavnju svojih želja i skretanju pažnje na sebe), otvorena, samocentrična.

Snage najmlađeg deteta

Pažnja roditelja je i dalje u deficitu, pa se najmlađe dete snalazi da je pridobije, kroz razvijanje posebnog šarma i otvorenosti. Oni su veoma društveni, a nadareni komičari i glumci su često bebe svojih porodica. Najmlađa deca su veoma prijazna, slatka, neodoljiva i vrlo svesna svojih kvaliteta i toga kako mogu da ih upotrebe da bi ispunili svoje potrebe i želje. Najmlađa deca često imaju avanturistički duh i otvorenija su za nekonvencionalna iskustva i fizičke rizike, nego njihova braća i sestre.

Izazovi za najmlađe dete

Poslednji u redu rođenja poznati su po tome što osećaju da ništa što rade nije važno, nijedno njihovo dostignuće ne deluje originalno – njihova starija braća i sestre već umeju ono što oni tek otkrivaju (da pričaju, čitaju, voze bicikl), tako da roditelji reaguju sa manje spontane radosti zbog njihovih dostignuća, a možda se čak pitaju i zašto ne shvata malo brže. Svoju ulogu bebe, najmlađa deca često nauče da koriste kako bi manipulisala drugima da bi postigla svoje ciljeve – verovatno neće biti disciplinovana, već će se ponašati kao maze, izbegavajući standarde koji važe za njihovu braću i sestre.

Red rođenja – jedino dete

Biti jedinac je jedinstvena pozicija. Bez braće i sestara, bez konkurencije, jedinče ima monopol nad pažnjom i resursima svojih roditelja. I to ne samo nakratko, kao prvorođeno dete, već zauvek. Jedino dete je nešto kao superprvorođeni, a ova pozicija je jednako teret i privilegija. Sva ljubav, sva podrška, ali i sva očekivanja roditelja usmerena su samo na njega. Jedinci su zato često previše zreli za svoj uzrast, perfekcionisti, savesni, vredni i prirodne vođe.

Kako treba da shvatite red rođenja

Osobine ličnosti se ne urezuju redosledom rođenja. Možete imati najmlađe dete, koje će imati sve karakteristike prvorođenog, ili obrnuto i to je sasvim normalno, jer je svaka osoba jedinstvena. Ali, svest o tome kako redosled rođenja može uticati na vašu decu, pomaže vam da budete bolji roditelj, da mudrije rasporedite svoje snage i ravnopravnije podelite svoju pažnju, tako da se niko ne oseća zapostavljeno. Teško je balansirati i pružiti svoj deci isto, ali možete primetiti kada je vaše najstarije dete suviše strogo prema sebi, ili vaše srednje dete tiho i nevidljivo i možete im ponuditi malo više ohrabrenja i dodatne pažnje.

Naslovna fotografija: unsplash.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.