Vodič kroz menopauzu – promene koje treba da prepoznate da biste njima bolje upravljali

Žene različito doživljavaju menopauzu, čak i kad imaju iste simptome – jedne osećaju olakšanje što više ne moraju da brinu da će zatrudneti, dok se druge osećaju oslobođeno od bračnih dužnosti. Ali to je anegdota – realnost žena koju donose simptomi menopauze za svaku ženu znači izazov na ličnom nivou i svima nam je potrebno više informacija i više svesti o tome kako možemo upravljati promenama kroz koje prolazimo.

Kako doživljavamo vreme kada jajnici završavaju svoju funkciju, zavisi od fiziologije, zdravlja, senzibiliteta, kulture u kojoj živimo i onoga što nam se dešava u životu – ali simptomi menopauze pre signaliziraju gubitak, nego oslobađanje. Za mnoge od nas, nestašica jajnih ćelija uključuje alarm i stanje postaje panično – valunzi, bol u zglobovima, suvoća vagine, isprekidan san, mentalna magla…

Potrebno je da se snađete u novoj stvarnosti i bez straha uđete u nju, upravljajući promenama koje doživljavate kao šef svog života i tela, a ne kao žrtva hormonskih oscilacija.

Simptomi menopauze i prosečna starost

Prosečna starost u kojoj se javljaju simptomi menopauze je 51 godina, u rasponu od 43 do 58 godina. Jajnici usporavaju sa proizvodnjom estrogena i progesterona i prestaju da oslobađaju jajne ćelije – menopauza je zvanična kad prođe 12 meseci bez menstruacije. Međutim, četiri do deset godina pre menopauze, hormoni počinju da fluktuiraju u perimenopauzi, fazi kad menstruacija postaje neredovna i prvi simptomi menopauze počinju da se javljaju. Nijedan simptom menopauze ne kvalifikuje se kao bolesno stanje, ali promene koje se dešavaju će možda zahtevati lečenje.

Gustina kostiju

U menopauzi kosti gube gustinu i povećava se rizik od osteoporoze. Stručnjaci predlažu da se test gustine kostiju uradi nekoliko godina nakon menopauze.

Magla mozga

Prvi simptomi menopauze obično uključuju maglu mozga – počinjete da doživljavate rasejanost i zaboravnost, ponekad do te mere da počnete da strahujete od demencije. Magla mozga je povezana sa noćnim preznojavanjem koje remeti kvalitet sna i zamenski hormoni mogu pomoći. Za mnoge žene, godinu ili dve nakon menopauze, magla se diže i jasnoća se vraća.

Simptomi menopauze i maljavost

Sve je u vezi sa hormonima – estrogen koji podstiče rast kose (možda vam je u trudnoći i tokom dojenja bila bujnija i duža nego ikada) opada, a androgen (muški polni hormon) je u porastu. I zato se može desiti da primetite da vam se kosa proređuje, a dlake se javljaju tamo gde ih ranije nije bilo – na bradi i iznad usana – i postaju tamnije i jače na mestima koja inače depilirate.

Suvoća kože i estrogen

Hidratacija postaje problem – koža se isušuje i stvaraju se bore, ali suvoća se javlja i u vagini, čiji se zidovi istanjuju i postaju manje elastični. U redu, koristićete razne savremene tretmane i kreme za negu lica i tela, koji će ublažiti isušivanje i produžiti elastičnost. Uvešćete lubrikante u seksualnu igru (ako vam je do toga), ali problemi estrogenske suše mogu doneti isušivanje dela uretre, koje dovodi urinarne inkotinencije, kao i do čestog noćnog mokrenja, a suvoća vagine može vas udaljiti od pitanja zadovoljstva u seksu nemogućnošću da sedite, vozite bicikl, ili nosite pantalone. Lečenje zahteva hormonsku regulaciju. Osim toga, radite Kegelove vežbe, kako biste ojačali mišiće vagine i uretre i sprečili nevoljno ispuštanje mokraće kad kijate ili skačete.

Pročitajte i ovo: Kako da upravljate promenama u menopauzi

Nivo stresa

Sve nabrojano dovoljno je da vas istera iz pameti i prag tolerancije na frustracije smanji do nule. Izgleda i da se živci isušuju i istanjuju i sitnice postaju nepodnošljive i izbacuju vas iz takta. Možda se nakupilo previše sitnica i neke granice jednostavno morate postaviti – makar to značilo da ukućanima naredite da svako pere svoje posuđe posle jela i da najzad napravite raspodelu kućnih poslova koja će vas rasteretiti. Ovog puta će vam uspeti, zato što će vas ubrzo svi shvatiti ozbiljno – dovojno je da jednom porazbijate tanjire koji ostanu na stolu. Šalimo se, ali malo – možda nećete moći da iskontrolišete napade izbezumljenosti, zbog osećanja da „ne možete više da podnosite“, a da ne znate šta je tačno to što više ne možete da trpite (izgleda da ima previše toga). Stres vas izluđuje i zamara i pritužba broj jedna na listi žena kojima se javljaju simptomi menopauze glasi „iscrpljenost i bezvoljnost“. Poslednja stvar koju želite da radite kada se osećate pregaženo, jeste da izađete u šetnju, ili da vežbate, ali kada se naterate na aktivnost, otkrićete da vam to pomaže da obnovite energiju.

Simptomi menopauze i otkucaji srca

Kada ste poslednji put osetili da vam je srce brže zakucalo, ili preskočilo nekoliko otkucaja, zbog uzbuđenja, iznenađenja, oduševljenja? Toga verovatno ne možete da se setite, ali možda vam ovog momenta srce „skače“ dok mirno sedite i ne doživljavate nikakve promene osećanja. Ta zastrašujuća pojava vas može probuditi usred noći, ili vas preplaviti strahom od srčanog udara. Doduše, uzlupavanje i preskakanje srčanih otkucaja jesu udarni simptomi menopauze, ali nisu opasni (što ne znači da ne treba da se javite lekaru i obavite potrebne analize, kako biste isključili druge mogućnosti).

Valunzi i noćno znojenje

Ovo je nešto što izbezumljuje većinu žena u menopauzi – nekontrolisani talasi vrućine i noćno preznojavanje, koje vam (pored učestalog mokrenja) pretvara svaku noć u borbu za malo sna (i suve delove jastuka). Ove pojave su promenljivog intenziteta i neko vreme se mogu umiriti, a zatim opet pojačati, dok se na kraju ne prorede i prestanu. Ali realno, mogu vas maltretirati desetak i dvadesetak godina. Nauka je stigla do prepoznavanja odgovornosti neurona u hipokampusu koji regulišu telesnu temperaturu, odnosno, do otkrivanja šta ih stimuliše i sada se kreće u pravcu razvijanja blokatora. Rezultati postoje, ali dok ciljani tretman za valunge uđe u praksu, pomoći će zamenska hormonska terapija (koja će vam, uzgred, otkloniti bolove u zglobovima). Međutim, pitanje nesanice je aktuelno u menopauzi, čak i kad nema noćnog preznojavanja. Možete potpuno izgubiti kvalitetan san, što vas dodatno stresira i iscrpljuje, a lekari pouzdano tvrde da je kognitivno-bihejvioralna terapija jednako efikasna kod nesanice, kao i lekovi za spavanje.

Depresija

Od anksioznosti i frustracije, preko osećanja iscrpljenosti i bezvoljnosti, do potonuća u stanje „nije mi ni do čega“ i „pustite me na miru, svi“ – ovu vožnju možete iskusiti u naletima intenziteta, kroz dnevne promene raspoloženja, ali i kroz sunovarat u duboku depresiju, koja vas može sprečiti da funkcionišete. Obratite pažnju na svoje mentalno zdravlje i posavetujte se sa terapeutom – možda su potrebni medikamenti, a možda će vam mentalni alati za produbljivanje svesnosti i upravljanje emocijama biti dovoljni.

Simptomi menopauze i smanjeni libido

Požuda može nestati u hormonskoj oluji menopauze, ali seksualna želja je kompleksna i teško je utvrditi šta je umanjuje. Lekovi za hipertenziju, antidepresivi, stres, nedostatak vremena za sebe – sve to može ubiti raspoloženje. Ali, kako stojite emocionalno? Kako ide vaša veza? Ništa neće biti od pomoći, ako vam se partner smučio.

Hormonski i nehormonski tretmani

Hormoni, ili zamenski hormoni, ili nešto treće, veliko je pitanje za svaku ženu kojoj simptomi menopauze počinju da zagorčavaju život. Lekari obično prepisuju najnižu efektivnu dozu za najkraće vreme, da bi se videli i procenili efekti. Tu su i bioidentični hormoni, koji se koriste oralno, transdermalno ili vaginalno i njihova upotreba je u porastu.

Nehormonski tretmani kao što je antidepresiv u malim dozama, mogu ublažiti valunge i ujednačiti raspoloženje, ali za opcije bez lekova na raspolaganju vam je kognitivno-bihejvioralna terapija, hipnoza, energoterapija, kristali, esencijalna ulja i druge brojne mogućnosti koje nudi narodna i alternativna medicina.

Simptomi menopauze i svesnost

Svesnost pomaže u svemu, jer se odnosi na boravak u sadašnjem trenutku, posmatranje i prihvatanje bez osuđivanja, jasnoću misli i slušanje sebe i svoje intuicije. Možda vas simptomi menopauze ne alarmiraju toliko da ne možete da ih podnesete, a možda vam je potrebna pomoć (i sigurno je možete pronaći) – samo vi znate šta je najbolje za vas, a kad znate, dužni ste i da radite za svoju dobrobit i blagostanje.

Pročitajte i ovo: Vi i vaš fantastičan um – psiha u menopauzi

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.