Koji su štetni uticaji pametnih telefona na decu?

Prema pedijatrima, starost od 0 do 3 godina je veoma važan period za razvoj vida, formiranje govornog aparata i obogaćivanje rečnika bebe. Za decu mlađu od tri godine, veoma je važno da razgovaraju što više sa svojim roditeljima i vršnjacima, a ne sa pametnim telefonima.

Američka akademija za pedijatriju tvrdi da deca od 0 do 2 godine uopšte ne treba da budu izložena pametnim telefonima. Uzrast od 3 do 5 godina može da koristi telefon najviše 1 sat, dok deca od 6 do 18 godina mogu da koriste telefon 2 sata dnevno.

Ubrzani razvoj mozga

Rani razvoj mozga je pod uticajem raznih nadražaja u dečjoj okolini ili je povezan sa nedostatkom nadražaja. Kako se kod deci brže razvija nervni sistem, njihova veća brzina deobe ćelija i duže vreme izloženosti lošim nadražajima, pojačava rizik za štetne efekte po zdravlje.

Istraživanja su pokazala da igrice na digitalnim ekranima utiču na frontalni korteks (prednji deo kore velikog mozga) i povećavaju nivo dopamina, hemijske supstance zadužene za dobro raspoloženje poput kokaina. Pokazalo se da je preterano izlaganje digitalnim tehnologijama direktno povezano sa problemima poremećaja i manjka pažnje, kašnjenjem u kognitivnom razvoju, otežanim učenjem, pojačanom impulsivnošću.

Kašnjenje u razvoju

Korišćenje pametnih telefona ne zahteva nikakvu fizičku aktivnost osim rada prstiju na tastaturi. Pokret, igra, šetnja aktivira mišiće i zglobove i podstiče mozak na rešavanje problema u kretanju i povećava sposobnost učenja i logičkog povezivanja. Deca koja nisu fizički aktivna u školu kreću sa smanjenim sposobnostima, a to dugoročno utiče na pismenost i napredak u obrazovanju.

Zračenje

Svetska zdrastvena organizacija je 2011. godine klasifikovala mobilne telefone i ostale uređaje koji se mogu povezati na bežičnu mrežu, kao pretnju 2B nivoa (moguće kancerogeni) zbog količine radijacije koju odašilju. Deca su osetljivija na negativne uticaje jer su njihovi mozgovi i imunološki sistem još uvek u razvoju.

Prilikom razgovora mobilnim telefonom glava korisnika se nalazi u polju zračenja antene telefona, pa tako dolazi do indukovanja elektromagnetskog polja u glavi. Tanje lobanje i ušne školjke male dece, dozvoljavaju da zračenje prodre dublje u mozak nego što je to slučaj kod odraslih. Današnji tinejdžeri su prva generacija koja odrasta koristeći svakodnevno bežične uređaje pri čemu su odmalena izloženi radioaktivnom zračenju. Kako bi se smanjio uticaj ovih zračenja, potrebno je uređaj dovoljno odaljiti od tela prilikom korišćenja.

Digitalna demencija

Na internetu sadržaji idu i menjaju se vrlo brzo, a dečji mozak koji nije evoluirao, upijajući sve to, ne može da stvara uzročno-posledične veze između raznih činjenica. Takav stimulans uzrokuje smanjenu koncentraciju, otežano pamćenje, jer mozak ne može da stigne da odvoji bitne od nebitnih informacija.

Mentalne bolesti

Prekomerno korišćenje tehnologije smatra se uzročnim faktorom u porastu stope dečje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizma, bipolarnog poremećaja, psihoze i problematičnog ponašanja dece i adolescenata.

Svaki dodatni sat ili dan proveden pred televizijom, na tabletu ili na pametnom telefonu u adolescenciji je povezan s većim izgledima da se kod mladih pojavi depresija – objasnili su danski psiholozi Andreas Grontved i J. Singhamer.

Agresija

Deca koja podsticaje iz okoline prvenstveno primaju iz medija (filmovi, igrice, crtaći) ili putem interneta, nemaju razvijenu empatiju, što rezultira čestim izlivima besa, agresijom i sve većim problemom zlostavljanja putem socijalnih mreža. Komunikacija putem interneta isključuje kontakt baziran na našim čulima – vidu i sluhu. Zbog toga deca koja maltretiraju drugu decu to ne vide, a s tim ne vide ni posledice svog ponašanja.

Rezultati više od 2.000 naučnih istraživanja pokazala su da značajna izloženost nasilju u medijima povećava rizik od agresivnog ponašanja kod dece i adolescenata, čine ih neosetljivim na nasilje i uverava ih da je svet “opasnije i strašnije” mesto nego što jeste (stoji u saopštenju za medije Američke akademije za pedijatriju).

Zavisnost

I roditelji sve više vremena provode pred raznim ekranima, a sve manje vremena sa svojom decom. Nije retka pojava videti mamu i tatu kako gledaju u svoje telefone dok dete sedi pored njih u kolicima i pokušava da privuče njihovu pažnju. Budući da se ne mogu povezati sa roditeljima, deca počinju da se povezuju sa uređajima, što može rezultirati zavisnošću, a zabrana daljeg korišćenja uređaja uzrokuje emotivnu nestabilnost.

Neodrživost

Način na koji se deca danas odgajaju i obrazovanje zasnovano na upotrebi tehnologije nije održivo. Deca su naša budućnost, ali ona nemaju budućnosti ako se njihovi životi vrte oko tehnologije, objašnjava Kris Rouen, pedijatar terapeut i stručnjak za razvoj dece. Kris je pokrenula i program čiji je cilj pomoći deci i roditeljima da kroz edukativne programe, vežbe i treninge reše probleme, uzrokovane prekomernim korišćenjem digitalnih medija.

Imajte na umu i to da jedan od pionira tehnologije i razvoja interneta nije dozvolio svojoj deci pristup tehnologiji i internetu. Zvao se Stiv Džobs.

Studija 1: Mame na mobilnim telefonima imaju decu koja su negativnija i manje otporna. 

U jednoj studiji, objavljenoj u Developmental Science, odojčad i mala deca uzrasta od sedam meseci do dve godine procenjena su na temperament, društveni angažman, istraživanje i ponovno okupljanje i oporavak nakon prekida. Istraživači su izvestili da deca izražavaju više uznemirenosti i da su manje sklona da istražuju svoje okruženje kada su njihove majke koristile svoje mobilne telefone. 

Mala deca čije su majke prijavile da češće koriste mobilne uređaje van laboratorije pokazala su više negativnosti i manje emocionalnog oporavka, kada su njihove majke isključile telefone. Istraživači su zaključili: „Kao i drugi oblici majčinog povlačenja i nereagovanja, upotreba mobilnih uređaja može imati negativan uticaj na socijalno-emocionalno funkcionisanje bebe i interakcije roditelja i deteta”.

Studija 2: Deca se osećaju nevažno i moraju da se takmiče sa pametnim telefonima za pažnju roditelja. 

U velikoj međunarodnoj studiji, od 6.008 trinaestogodišnje dece 32% je izjavilo da se osećaju „nevažno“ kada njihovi roditelji koriste svoje mobilne telefone tokom obroka, razgovora ili drugih porodičnih vremena. Deca su izjavila da se takmiče sa tehnologijom za pažnju svojih roditelja. Više od polovine dece u studiji reklo je da njihovi roditelji provode previše vremena na svojim telefonima.

Studija 3: Rasejana roditeljska pažnja šteti socijalnom i emocionalnom razvoju dece. 

Još jedno veliko istraživanje (sa pacovima) takođe je pokazalo kako rasejana roditeljska pažnja šteti razvoju beba, posebno njihovoj sposobnosti da procesuiraju zadovoljstvo i da se uključe u društvene aktivnosti. Mladunci pacova koje su odgajale rastrojene majke, a inače su dobijale ono što im je bilo potrebno da napreduju, postigle su normalnu težinu, a sa majkama su provodile isto vreme kao i bebe koje su odgajane u normalnom okruženju. Istraživači su, međutim, primetili da su potomci adolescenata, koje su odgajale rastrojene majke, jeli manje rastvora šećera i provodili manje vremena igrajući se i jureći svoje vršnjake, nego pacovi koje su odgajale majke koje nisu bile ometane.

Ono što se razlikovalo je vrsta pažnje koju su dobijale od svojih majki. Rastresene majke su bile manje predvidljive, manje pouzdane i manje pažljive. Istraživači su zaključili da fragmentirana i haotična briga o majci ometa razvoj mozga, što može dovesti do emocionalnih poremećaja kasnije u životu. „Potrebna nam je predvidljivost i doslednost da bi se emocionalni sistem razvio.“

Studija 4: Upotreba mobilnog telefona ometa zdravo roditeljstvo.  

Ovi istraživači su otkrili da je veća verovatnoća da će se deca čiji su roditelji zaokupljali svojim uređajima ponašati “glupo” ili bučno. Mnogi roditelji na mobilnim telefonima bili su razdražljivi i nestrpljivi, što je samo dovelo do lošijeg ponašanja. Primetili su da upotreba mobilnog telefona ometa zdravo roditeljstvo. Deca uče gledajući nas kako da razgovaramo, kako da čitamo izraze lica drugih ljudi. A ako se to ne dešava, deca propuštaju važne razvojne prekretnice.

Studija 5: Deca se osećaju tužno, ljuto i usamljeno kad roditelji koriste mobilne telefone.

Još jedan istraživač je intervjuisao hiljadu dece između četiri i osamnaest godina, pitajući ih o tome kako njihovi roditelji koriste mobilne uređaje. Tad su mnoga deca sebe opisala kao „tužna, ljuta, ljuta i usamljena“ kada su njihovi roditelji bili na njihovim uređajima. Nekoliko male dece je prijavilo da su oštetili ili sakrili mobilne telefone svojih roditelja.

Ovo je bila studija intervjua, tako da istraživač nije mogao tačno da utvrdi kako bi digitalni prekidi mogli dugoročno uticati na dete. Ali naučila je dovoljno da zaključi da roditelji treba dvaput da razmisle pre nego što uzmu mobilni uređaj u ruke kada su sa svojom decom. Ponašamo se na način koji deci sigurno govori da nisu bitni, da nam nisu interesantni, nisu tako ubedljivi kao bilo ko, bilo šta, bilo koji ping koji bi mogao da nam ometa vreme sa njima.

Na kraju krajeva, deca napreduju kad dobijaju doslednu, pouzdanu, fokusiranu pažnju punu ljubavi. Korišćenje pametnog telefona kada ste sa detetom je oblik psihološkog povlačenja i nereagovanja. Ali što je više moguće, kada ste sa svojim detetom, budite sa njim. Sklonite taj telefon i druge elektronske uređaje. Uživajte u kratkom trenutku u kom morate da pomognete svom detetu da izraste u divnu odraslu osobu za koju se nadate da će postati.

Ako zaista želimo trajno srećno društvo, kao i decu koja su ljubazna, velikodušna i saosećajna, svi moramo da učinimo svesni napor da obuzdamo zavisnost dece od telefona.

Ukoliko želite da razgovarate sa stručnjakom, DokTok psiholozi i psihoterapeuti su dostupni za konsultacije i psihološku podršku svakog dana u nedelji. Preuzmite DokTok aplikaciju sa #GooglePlay ili #AppStore i zakažite svoju video konsultaciju već danas.

Pročitajte i ovo: Male strategije za porodični odmor bez stresa

Naslovna fotografija: pexels.com

 Dr Stefan Nikolić, pedijatar, DokTok lekar