Zdravstveni benefiti koje pruža joga

Zdravstveni benefiti joge su veliki jer uz vežbe radite na svojoj fleksibilnosti i snazi, a uz to – skoro svako je sposoban da je praktikuje. Zaboravite na stereotipe da je joga rezervisana samo za one koji se bave gimnastikom ili meditacijom.

Pojedine vrste joge predviđene su za opuštanje, dok se u drugim više krećete i aktivirate fizički. Većina tipova joge fokusirana je na učenje asana, odnosno, položaja za vežbanje, koji takođe mogu da uključuju i vežbe disanja.

Zdravstveni benefiti joge

Pospešuje fleksibilnost

Kroz praktikovanje asana istežete svoje mišiće. Ove vežbe vam mogu pomoći da se lakše krećete i osećate manje ukočeno ili umorno. Nevažno da li ste početnik ili ste iskusni u ovoj disciplini, primetićete prednosti i benefite joge. U jednoj studiji, ljudi su poboljšali svoju fleksibilnost do 35% nakon samo osam nedelja bavljenja jogom.

Veća telesna snaga

Pojedini stilovi joge, kao što su ashtanga i power joga, iziskuju ozbiljan fizički napor. Vežbanje u jednom od ovih stilova pomoći će vam da poboljšate svoj tonus mišića. Ali čak i manje energični stilovi joge, kao što su Iiengar ili hatha, mogu pružiti prednosti snage i izdržljivosti.

Mnogi položaji, kao što su “pas nadole”, “pas nagore” i “poza daske” grade snagu gornjeg dela tela. Stojeće poze, posebno ako ih praktikujete tokom nekoliko dugih udisaja, jačaju vaše tetive, kvadricepse i trbušne mišiće. Položaji koji jačaju donji deo leđa uključuju pozu psa nagore i pozu stolice. Kada se uradi ispravno, skoro sve poze grade snagu jezgra u dubokim trbušnim mišićima.

Bolje držanje uz pomoć joge

Kada ste jači i fleksibilniji, vaše držanje se poboljšava. Većina stojećih i sedećih poza razvija snagu, jer su vam potrebni mišići jezgra da podrže svaku pozu. Sa snažnijim jezgrom, veća je verovatnoća da ćete sedeti i stajati uspravno. Joga takođe pomaže u svesti o telu i to vam pomaže da brže primetite da li ste pognuti ili klonuli i možete da prilagodite svoje držanje. Godine 2016, dve vodeće organizacije, Yoga Journal i Yoga Alliance, sprovele su svetsku anketu koja je obuhvatila različite statističke podatke o jogi. Najčešći razlog zašto su ljudi birali da se njom bave je kako bi povećali svoju fleksibilnost.

Fleksibilnost je važna komponenta fizičkog zdravlja, a joga nudi mnogo stilova vežbi između kojih možete da birate i koji variraju u intenzitetu od visokog do umerenog i blagog. Utvrđeno je da čak i stilovi najnižeg intenziteta povećavaju fleksibilnost. Najčešće se preporučuju fleksije – grupe asana koje vas mogu smiriti, a ove poze se zadržavaju duže i kod njih se isteže cela zadnja strana tela i teži se tome da se opuste mišići cele zadnje strane. Joga je dobra kao i osnovno istezanje za ublažavanje bolova i poboljšanje pokretljivosti kod ljudi sa bolom u donjem delu leđa. Lekari preporučuju jogu kao tretman prve linije za hronični bol u donjem delu leđa.

Bolje disanje

Joga uključuje fokusiranost na disanje i takođe može uključivati posebne tehnike disanja, ali obično ne zahteva preveliki fizički napor (poput trčanja ili vožnje bicikla), osim ako nije intenzivniji pristup.

Umanjuje stres

Američko udruženje psihologa nedavno je objavilo da 84% odraslih Amerikanaca i Amerikanki oseća uticaj dugotrajnog stresa. Samim tim, razlog povećanja broja ljudi koji se bave jogom tokom proteklih godina je regulacija i smanjenje stresa. Zapamtite da je fizička praksa samo jedan aspekt joge, a pokazalo se da meditacija, rad na disanju i pevanje značajno smanjuju napetost i stres. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, naučni dokazi pokazuju da joga pospešuje upravljanje stresom, mentalno zdravlje, varenje, gubitak težine i kvalitetan san.

Dobra je za rad srca

Odavno je poznato da joga snižava krvni pritisak i usporava rad srca. Sporiji rad srca može biti od koristi ljudima sa visokim krvnim pritiskom ili srčanim oboljenjima, kao i onima koji su pretrpeli moždani udar. Joga je takođe povezana sa nižim nivoom holesterola i triglicerida i boljom funkcijom imunog sistema.

Povezanost sa drugima

Časovi joge mogu učiniti da se osećate manje usamljeno i obezbediti vam okruženje puno podrške. Čak i tokom sesija jedan na jedan, usamljenost se smanjuje jer ste saslušani i prepoznati kao jedinstvena osoba.

Smanjuje anksioznost

Postoji veliki broj različitih anksioznih poremećaja, kao što su generalizovani anksiozni poremećaj, socijalna anksioznost i specifične fobije, a čak se i hronični stres ponekad može kategorisati kao anksiozni poremećaj. Brojne studije sugerišu da vežbe asana mogu biti efikasne kao alternativni tretman za anksiozne poremećaje.

Pročitajte i ovo: Vežbe koje bez imalo napora možete raditi kod kuće

Naslovna fotografija: pexels.com

Milica Nešić