Šta je emocionalna zavisnost i kako narušava vaše odnose

Emocionalna zavisnost se može uspostaviti u svim bliskim odnosima – sa partnerom, porodicom, prijateljima – a obrasci ponašanja koji je prate, rezultiraju disfunkcionalnim i nezadovoljavajućim vezama.

Iako emocionalna zavisnost nije prepoznata kao stanje mentalnog zdravlja, ona postoji kao emocionalno i bihejvioralno stanje koje utiče na sposobnost osobe da ima zdrave i obostrano zadovoljavajuće odnose i veze. Poznata je i kao zavisnost od veze, jer emocionalno zavisni ljudi često formiraju ili održavaju odnose koji su jednostrani, emocionalno destruktivni, koji povređuju i ponižavaju.

Emocionalna zavisnost – karakteristike i ponašanja

Različite karakteristike i ponašanja povezana su sa emocionalnom zavisnošću – u nezdravom odnosu sa drugom osobom možemo imati nisko poštovanje, nedostatak sposobnosti postavljanja i održavanja granica, nesigurnost, neprepoznavanje osećanja.

Emocionalno zavisne osobe često pronalaze partnere koji se bore sa zavisnošću od droge, kao da se ova dva oblika zavisnosti prepoznaju i privlače. U početku, ovakav odnos se odvija dobro, razvijaju se duboka osećanja i povezanost, ali na kraju se pojavljuju toksična ponašanja, kao što su svađe, ljubomora, loša komunikacija, omogućavajuća ponašanja… Kao rezultat toga, dolazi do velikog emocionalnog bola i povređenosti i to obostrane. Emocionalni zavisnik može verovati da je zavisnost druge osobe problem, ne uviđajući svoju ulogu u tome i oboje mogu biti zaglavljeni u odnosu koji ne funkcioniše, oklevajući da prekinu, u strahu od samoće ili ne želeći da povrede partnera.

Osim partnerske zavisnosti, vremenom je emocionalna zavisnost dobila mnogo širu definiciju i sada se povezuje sa svim bliskim odnosima.

Primeri zavisnosti u međuljudskim odnosima

Tipičan primer je partner koji ima problema sa alkoholom (tretira se kao alkoholičar), dok zavisnost njegove partnerke od potrebe da udovoljava nije tako uočljiva kao problematična. Ipak, to je emocionalna zavisnost u kojoj ona troši mnogo energije kao negovateljica, ispunjavajući potrebe i želje problematičnog partnera, gubeći sebe. To je, zapravo dozvoljavajuće ponašanje i nedostatak granica – trudeći se da mu pomogne i da ga neguje, partnerka alkoholičara omogućava svom partneru da nastavi da pije. Pri tom su njene potrebe zanemarene i nevažne, jer je zaokupljena brigom o partneru – on je centar njenog sveta.

Dinamika ovakvog odnosa je nezdrava, sa zavisnošću u korenu – brižna partnerka uopšte nije svesna svoje zavisnosti, stalno je zabrinuta da partner možda nešto krije od nje i da je vara, dok se on drži na distanci i ne komunicira svoja osećanja, ne prijavljuje gde ide i ne obraća pažnju. Šta god on činio, ona se oseća nevoljeno i nesigurno, a ovi obrasci ponašanja imaju razoran uticaj na njeno mentalno stanje. Zaglavljena u tom zatvorenom krugu, osećajući da je nedostojna, gledajući partnera koji ne pruža nikakvu podršku, ona se stalno razočarava i pita se zašto joj se dešavaju takve stvari.

Ukoliko emocionalno zavisna osoba potraži stručnu pomoć, naučiće da primećuje obrazac privlačenja muškaraca koji su emocionalno nedostupni, što uzrokuje da se oseća nesigurno i nedovoljno – ova povreda potiče iz mladosti i nastaviće da utiče na sve njene odnose, ukoliko se ne razreši.

Pročitajte i ovo: Odlazak ima svoju cenu (kao i ostanak i zaglavljivanje)

Emocionalna zavisnost roditelja

Ljudi sa tendecijom da razviju emocionalnu zavisnost, možda su ovaj obrazac ponašanja naučili od roditelja. Neko može da odraste, a da ne sazna kako da pravilno postavi granice (ne zna ili ne sme da kaže „ne“) roditeljima koji kontrolišu njegov život. Neko drugi se može naći u situacijama da previše preuzima u svojim odnosima i nakon samoposmatranja može to da poveže sa preuzimanjem uloge staratelja ili se može truditi da dokaže da je vredan ljubavi i da traži priznanje koje mu je nedostajalo tokom odrastanja, ne videći posledice svog ponašanja.

Ni roditelji nisu svesni svog negativnog uticaja, jer su obuzeti intenzivnom potrebom da budu potrebni svom detetu, nisu u kontaktu sa svojim pravim osećanjima, ne vide ili poriču svoje ponašanje. Emocionalno zavisni roditelji se mogu oslanjati na svoju decu za podršku, umesto obrnuto, čime dovode dete u situaciju koja nadilazi njegovu zrelost i nanose mu emocionalnu štetu. Iz ovakvog odnosa, dete će verovatno „naslediti“ nezdrave obrasce ponašanja, nisko samopoštovanje i sklonost da kao odrasla osoba traži potvrdu, odobravanje i ljubav koja joj nedostaje – kod emocionalno zatvorenih i nedostupnih partnera i osoba koji to ne mogu da joj pruže, kao što nisu mogli ni roditelji.

Osoba u zavisničkoj vezi možda potiče iz nefunkcionalne porodice i bez svoje stvarne odgovornosti, pokazuje mnoge iste osobine kao i njeni roditelji, a zatim održava i nastavlja taj odnos i sa sopstvenom decom.

Znaci da ste u zavisničkom odnosu

Veoma ste brižni i nastojite svima da udovoljite – normalno je da brinete o potrebama drugih, naročito svojih najmilijih, ali udovoljavanje drugima je oblik ponašanja koji nadilazi uobičajenu brižnost. Ovo ponašanje koje prati emocinalna zavisnost, nastoji da pribavi potvrdu i vrednovanje od drugih. Problem je što svoju vrednost ne možete potvrditi na ovaj način i što udovoljavajući drugima uglavnom osećate razočaranje – drugi ne čine za vas koliko i vi za njih i vi ste povređeni, ljuti i frustrirani.

Imate teškoće u postavljanju granica, a možda ne vidite ni kako, ni zašto bi trebalo da postavite granice. Trpite da vas partner loše tretira i ne uspevate da se zauzmete za sebe na zreo način, iako se žalite i govorite kako „to više ne možete trpeti“.

Imate strah od napuštanja, koji može dovesti do opsesije i ljubomore. Ako se vaš ceo svet vrti oko partnera, to može biti emocionalna zavisnost. U odnosu u kome ste usredsređeni na partnera (decu i porodicu) možete izgubiti sebe. Ako svoj identitet zasnivate na drugima (supruga, majka), previše ste zavisni od njih. Ovo važi kako za partnerske odnose, tako i za roditeljstvo i prijateljstvo. Naročito je teško održati zdrave emocionalne granice u odnosu na decu – roditeljstvo je često jedina uloga u kojoj žene pronalaze svrhu svog života i one ne žele da se odreknu te svrhe i ne prihvataju da „izgube“ svoju decu, odnosno svoju ulogu u njihovom životu. Kad deca porastu i otrgnu se, emocionalna zavisnost se izražava kroz osećaj gubitka identiteta – ko ste, ako niste pre svega roditelj?

Kako se prevazilazi emocionalna zavisnost

Ako prepoznajete sebe u obrascima ponašanja sa kojima je povezana emocionalna zavisnost, svest o tome vam može pomoći u prevazilaženju i razrešavanju zavisništva u odnosima. Oporavak može obuhvatati neke ili sve sledeće elemente:

Briga o sebi mora biti na prvom mestu – to je učenje ljubavi i saosećanja prema sebi.

Negovanje društvenih odnosa koje uključuje povezivanje sa prijateljima i porodicom koje ste zanemarili zbog zavisničkog partnerskog odnosa, takođe pomaže da se vratite sebi.

Vežbanje u postavljanju i održavanju granica, identifikovanje onoga što vam je potrebno i zauzimanje za sebe verovatno je najteža lekcija, ali je neophodno da počnete da je savladavate, kao i razvijanje zdravih veština suočavanja. Upravljanje teškim, preplavljujućim i neprijatnim osećanjima može biti podstaknuto umirujućim tehnikama, kao što je meditacija, tehnike disanja ili boravak u prirodi.

Što više napredujete u oporavku, osećaćet se manje sluđeno i izgubljeno, prepoznavaćete situacije u kojima ste nastupili iz samopoštovanja, zbog čega ćete biti ponosni na sebe. Nezdravo ponašanje će se smanjivati, kako budete razvijali i praktikovali alate za rešavanje problema koji su vas doveli do emocionalne zavisnosti. Počećete da rastete na načine za koje niste znali da su mogući!

Dajte sebi vremena, budite strpljivi, potražite pomoć i primite svu pomoć koja vam se nudi – za emocionalno ozdravljenje i rast potrebno je vreme, kroz koje možete ponavljati nezdrave emocionalne cikluse – ali ćete ih brzo prepoznavati i brže prekidati. Shvatite to kao uspeh i nastavite dalje, verujući procesu.

Pročitajte i ovo: Znaci da je odrasla osoba emocionalo nezrela i detinjasta

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević