4 načina na koje kretanje poboljšava vaše mentalno zdravlje

Vaše mentalno i fizičko zdravlje su povezani i utiču jedno na drugo i to je nešto što intuitivno osećate, kao što i objektivno primećujete, a nauka vas u tome podržava – u poslednje vreme sve transparentnije i potkrepljenije. Možete početi da vežbate ili šetate, jer znate da je kretanje neophodno za zdravlje, jer veći deo dana provodite sedeći, boli vas kičma, kočite se, nedostaje vam energija i sve u vama i oko vas poručuje vam da se pokrenete.  A kad počnete, kad se aktivirate i pokrenete, neminovno registrujete da se psihički bolje osećate, imate više energije, bolje ste raspoloženi, manje se nervirate, pozitivniji ste i stvarima pristupate sa više dobre volje i entuzijazma. Zaključak se sam nameće – kretanje je pokrenulo i vaš um, a ne samo telo.

Kao i lični odnosi, mentalno i fizičko zdravlje su dvosmerna ulica, pa tako kretanje utiče na raspoloženje, podstičući proizvodnju endorfina, a vaše raspoloženje utiče na to da vodite računa o svom telu. Drugim rečima, kretanje je jednako strategija mentalnog koliko i fizičkog zdravlja.

Mentalno zdravlje u 21. veku

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je od 2007. do 2017. godine došlo do porasta poremećaja zdravlja i zloupotrebe supstanci za 13 odsto. Oko 20 procenata svetske populacije se bori sa mentalnim zdravljem, a statistika se odnosi samo na ono što se prijavljuje, odnoso na ljude koji traže stručnu pomoć i lečenje. Ovi brojevi ne uzimaju u obzir ogroman broj ljudi koji je širom sveta zarobljen u tihoj patnji, zbog stida, predrasuda, osude okoline, straha i neznanja. Obeshrabrujuće je i pomisliti koliko iznose realni procenti i neizbežno je pomisliti da verovatno pola čovečanstva ima psihološke probleme. Ako odemo dalje od statistike, posmatrajući sebe i oko sebe, lako možemo pomisliti da se verovatno svako u nekom trenutku i periodu svog života suočava sa anksioznošću i depresivnim epizodama, jer svi doživljavamo razne krize, gubitke i tragedije i svi starimo i podležemo promenama koje donose godine (kao što je menopauza), koje nije lako podneti, a još je teže prihvatiti ih.

Uzrok tome bi mogao da bude razvoj tehnologije, koja preuzima veliki deo radno intenzivnih poslova, dok ljudi sve više samo kontrolišu rad mašina, ili njima upravljaju daljinski. Većina poslova koja ne uključuje odlazak na teren, vezana je za kancelariju i rad na računaru i sve u svemu – ljudi sede više neko ikada ranije i sve manje se kreću.

Ljudskom telu je potrebno kretanje da bi optimalno funkcionisalo – naša tela nisu evoluirala u tempu tehnologije i mi još uvek moramo da hodamo i pomeramo se, a to znači da to moramo činiti ciljano, svesno i namerno, jer kretanje više nije uključeno u svakodnevne aktivnosti na poslu. Redovno kretanje i vežbanje smanjuju rizik od depresije i anksioznosti i pomažu u kanalisanju stresa, popravlja raspoloženje i poboljšava kognitivne funkcije – to je postao katihizis koji se ne dovodi u pitanje, istina u koju verujemo čak i kada nam je teško da se ponašamo u skladu sa njom.

Kako kretanje utiče na mentalno stanje

Vežbanje bukvalno povećava masu mozga

Postoji mnogo istraživanja koja sugerišu da kretanje povećava veličinu mozga, kao što dizanje tegova povećava mišiće. U stvari, kretanje stimuliše neurotrofni faktor koji potiče iz mozga i podstiče rast novih neuronskih veza i poboljšava zdravlje već postojećin neurona. Drugim rečima, kad pokrećete svoje telo, mozak se aktivira, stvarajući nove veze i negujući postojeće.

Pročitajte i ovo: Vežbanje i psiha – zašto je fizička aktivnost bolja od lekova?

Kretanje poboljšava pamćenje

Sa godinama, postoji tendencija ka opadanju kognitivnih sposobnosti, ali to se ne dešava neizežno i nužno. Mnogo ljudi provede čitav životni vek uz punu kognitivnu oštrinu i bistrinu duha, do samog kraja. Istraživanja pokazuju da vežbanje samo dva puta nedeljno može smanjiti gubitak pamćenja i poboljšati ukupnu funkcionalnost mozga. Pretpostavlja se da kretanje ima taj uticaj zato što povećava cirkulaciju krvi u mozgu, koja povećava dotok kiseonika i hranljivih materija, pomažući mozgu da bolje radi.

Kretanje za bolji san

Verovatno imate iskustvo sa periodima nesanice ili uzastopnim noćima lošeg i isprekidanog spavanja i znate kako je teško funkcionisati kad ste neispavani – magla u mozgu, umor, senzitivna tupost, slabije reagovanje, tromost razmišljanja i zaključivanja. Telo vam je teško i sporo, um takođe. Misli se probijaju iz magle i potreban je veliki napor da održite fokus i razmišljate jasnije. San je neophodan za obnavljanje ćelija i popravku svih tkiva i sistema organizma, a nedostatak sna je usko povezan sa anksioznošću i depresijom. Stručnjaci dokazuju da samo 30 minuta fizičke aktivnosti tokom dana može poboljšati san naredne noći. Pa ako imate nesanicu, upotrebite ovaj recept i praktikujte vežbanje ili dnevne šetnje, ili kombinujte jedno i drugo – kretanje tela može biti ono što vam je potrebno da biste uravnotežili povećanu anksioznost i stres i popravili raspoloženje.

Vežbanje popravlja raspoloženje

Ovaj scenario verovatno imate u svom iskustvu – borite se da naterate sebe da se pokrenete, a kad vam uspe i kad se svojski umorite i preznojite, posle vežbanja ili žustre šetnje se uvek osećate osnaženo. Zdrav umor, koji donosi duševno smirenje i ujednačava raspoloženje. I to je ono zbog čega možete biti sigurni da su mentalno zdravlje i kretanje povezani.

Šta se, za to vreme, dešava u vašem telu i mozgu? Kada vežbate, vaše telo oslobađa endorfine koji smanjuju percepciju bola, interakcijom sa određenim receptorima u mozgu. Pored toga, endorfini podižu raspoloženje i to je razlog zašto se posle vežbanja dobro osećate. Ova hemija takođe pomaže u borbi protiv stresa, tako što smanjuje nivoa kortizola, hormona stresa.

Istraživanja pokazuju da kretanje i vežbanje, uključujući i timske sportove, drastično smanjuje rizik od depresije kod adolescenata.

Koji je pravi oblik kretanja za vas

Uprkos svim preporukama koje postoje u pogledu prave vrste vežbanja, najbolja fizička aktivnost je ona koja radi za vas, nešto u čemu volite da redovno učestvujete. Dakle, to su različite aktivnosti, za različite ljude. Krajnji cilj je da pronađete nešto što možete raditi nekoliko puta nedeljno.

Pojedini primeri uključuju hodanje, plesanje, dizanje tegova, jogu, biciklizam, plivanje, pilates, tai či – možda ćete morati da isprobate nekoliko aktivnosti, pre nego što pronađete onu ili kombinaciju onih koje vam najviše odgovaraju.

Iako možda niste motivisani i teško vam je da pronađete vreme i volju, kretanje može biti lekarska preporuka i najjednostavnija i najbolja stvar koju možete uraditi za sebe. Ukoliko vam je teško da počnete sami, krenite na časove vežbanja – grupno vođeno vežbanje i odlazak negde gde svi vežbaju, možete lakše uključiti u listu obaveza koje nećete izbeći zbog odgovornosti i osećanja da ste se obavezali (i platili) da u nečemu učestvujete. A može vam pružiti i osećanje pripadnosti klubu i zajednici ljudi koji brinu o sebi i neguju zdrave stilove života, što vas može podići svest i pružiti motiv.

Pročitajte i ovo: Vežbe koje podržavaju zdravlje mozga

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.