Obrasci i nezdravi načini razmišljanja koje možete prevazići

Nikada nije kasno da počnete da raspetljavate misaone čvorove, prepoznajete obrasce i prekidate ciklična ponašanja, ona koja vas uvek uvode u istu situaciju, izazivaju iste reakcije i daju iste rezultate – negativne i samoporažavajuće. Obrasci i nezdravi misaoni procesi predstavljaju balast, koji svi nosimo u manjoj ili većoj meri, koji nas sputava u ličnom razvoju, opterećuje nas i želimo da ga se oslobodimo. Ali nije lako suočiti se sa njima, čak i kada ih prepoznajemo i shvatamo koliko nam štete nanose i oslobađanje od njih zahteva rešenost, hrabrost, napor i istrajavanje.

Ali, ako „hvatanje ukoštac“ sa svojim slabostima i osvešćivanje svojih „slepih uglova“ shvatite kao izazov i priliku za rast, to može biti zadatak koji će vas angažovati i pokrenuti, a njegovo rešavanje može biti veoma zanimljivo. Obrasci i negativna razmišljanja koja održavamo (i kojima robujemo), mogu biti brojni, specifični i individualni, ali ova dva načina razmišljanja, koja upravljaju reakcijama i ponašanjima, lako možete prepoznati (i verovatno ih već poznajete), jer veoma često opterećuju najveći broj ljudi. I možete ih prevazići.

Prestanite da sabotirate svoju sreću težeći ka stvarima koje su van vašeg domašaja – naučite da budete zadovoljni onim što imate.

Možda osećate da ste neke prilike propustili i život vas je odveo na drugu stranu i udaljio od onog što ste želeli, ili zamišljali. Možda su vam neke materijalne vrednosti van domašaja i često hvatate sebe u ozlojeđenim mislima o tome kako ste mogli „bolje da prođete“ da ste tada uradili ovo ili ono, da ste napravili drugačiji izbor, da ste bili pametniji. Žaljenje zbog prošlosti stvara mentalitet žrtve, ali možete se izvući iz toga, čak i ako ste prilično „duboko zagazili“. Možete prihvatiti da niko nije kriv za ono što se dogodilo u prošlosti – uključujući i vas same. Postupali ste kako ste umeli i da ste mogli bolje i drugačije, tako biste uradili. Ali niste mogli i sada ste tu gde jeste, usred svog života, takvog kakav je. I najbolje bi bilo da postanete svesni onoga što imate, što ste postigli i uradili i da naučite da to cenite i vrednujete.

Postoji i nešto što se zove „pristrasnost oskudice“ – to je tendencija da precenjujemo stvari koje nam nisu dostupne, ujedno obezvređujući ono što nam je lako dostupno i povezana je sa materijalističkim pristupom životu. Istraživanja su pokazala da je određena količina novca potrebna da biste ispunili osnovne životne standarde (uslovi života, obrazovanje, zdravstvena zaštita), ali da veći prihodi nisu povezani sa većom ispunjenošću u životu i sa višim nivoom sreće i zadovoljstva. Čoveku je potrebno onoliko koliko mu je dovoljno (a dovoljno je da živite u jednoj kući, vozite jedan auto, koristite jedan telefon…) i više od onog što nam treba, u najboljem slučaju može dovesti da prolaznih trenutaka sreće.  Obrasci ponašanja i nezdravih misaonih procesa vode nas od jedne stvari ka sledećoj, tako da zadovoljstvo onim što smo postigli, vrlo brzo zamenjujemo ogorčenjem zbog onog što nam je nedostupno, ili grozničavom potragom za onim što nemamo.

Da biste otkrili i održali dublji nivo zadovoljstva životom, pokušajte da praktikujete ponašanja koja razbijaju ustaljene obrasce.

Košulja: Cortefiel, Šešir: P…S…Fashion, Kaput: Benetton, Torba: Miamaya Elisabetta Franchi, Farmerke: Lindex, Šal: privatno vlasništvo

Pročitajte i ovo: Šta je samoregulacija i kako da je izgradite

Napravite pauzu od takmičarskih aspekata života (prestanite da jurite za postignućima i tragate za onim što nemate) i pratite neka jednostavna zadovoljstva koja su vam dostupna na dnevnom nivou. Šetnja po sunčanom danu (održavanje baštice, zalivanje cveća na terasi), odlazak na kafu sa prijateljem, večera sa nekim ko vam je blizak. Potrudite se da provedete više vremena sa ljudima koji vam znače, čije vas prisustvo raduje, sa kojima imate zajedničke teme i interesovanja i sa kojima volite da razgovarate, kao što volite i da sedite u tišini.

Pronađite ljude koji se osećaju lagodno, zrače pozitivno i čije vam je društvo lako i prijatno – to mogu biti nove osobe, ili stari prijatelji. A nove ljude možete sresti i upoznati u klubovima i udruženjima koja se bave hobijima i aktivnostima koje vas zanimaju – ništa ne povezuje ljude bolje od zajedničkih aktivnosti, bilo da je u pitanju ručni rad, umetničko angažovanje, humanitarni rad ili rekreacija, izleti u prirodu, obilazak kulturno-istorijskih znamenitosti. Pronalaženje ovakvih zajedničkih aktivnosti otvara nove puteve kojima radost može ući u vaš život, a stari obrasci mogu biti otpušteni i prevaziđeni.

Takođe, odvojte vreme koje ćete kvalitetno provesti sami sa sobom, radeći ono što želite i volite, bez ometanja – svako bi trebalo da ima svoj „srećni sat“ svakog dana. Za čitanje, vežbanje, gledanje serije, šetnju ili igru sa kućnim ljubimcima, opuštanje, medaticiju. Šta god da ste postigli, ili niste, šta god imate ili nemate, ko god bio prisutan (ili odsutan) u vašem životu – imate sebe, svakog dana, u svakom trenutku. Obrasci ponašanja i nezdravi misaoni procesi zaustavljaju se i menjaju kada se posvećujete sebi sa ljubavlju i pažnjom, kada volite da se družite sa sobom, ne treba vam niko da vas zabavlja i ne treba vam nikakav zadatak, da biste se osećali korisno i smisleno.

Druga naječšća negativnost, oko koje se formiraju obrasci i pletu nezdravi načini razmišljanja, jeste ugađanje drugima. Prestanite da ispunjavate tuđa očekivanja i prevaziđite potrebu da se svima dopadate.

Ispunjavajući tuđa očekivanja i nastojeći da se svima dopadnemo, ugrožavamo svoj integritet, odbacujemo važnost sopstvenih potreba i želja i stavljamo se u zavisnički položaj – ako ne dobijemo potvrdu od drugih, onda ne vrednujemo sebe. Kultura i vaspitanje prilično podržavaju ovu zavisnost od validacije i odobravanja drugih (roditelja, zajednice, društva) i niko nas ne uči da smo vredni i zaslužni samo zato što postojimo i procena i ocena naše vrednosti uvek je u rukama drugih, koji imaju moć da nas podrže, pohvale i nagrade, ili da nas odbace, osude i kazne. Zato je suočavanje sa ovom vrstom nezdravih procesa razmišljanja i obrazaca ponašanja veoma izazovno – skoro svi se borimo da dosegnemo samopoštovanje i svest o svojoj vrednosti, nezavisno od očekivanja i odobravanja drugih.

Obrasci ponašanja koji su povezani sa ovim, mogu se razbiti i prevazići usvajanjem i praktikovanjem novih načina razmišljanja i taktika.

Razmotrite očekivanja drugih – svi oko vas imaju neka očekivanja od vas, a vi imate pravo da ta očekivanja preispitate i da odbijete da ispunjavate ona koja su nerealna, preterana i opterećujuća. To znači da morate naučiti da postavite granice i kažete NE – i to može delovati zastrašujuće. Takođe, potrebno je vreme i istrajnost da ovu veštinu usavršite i da naučite da se ne osećate loše zbog toga što postavljate i utvrđujete granice (očekujte da ćete se u početku osećati loše i da drugi neće pozitivno reagovati na vaše granice i verovatno će pokušati da vas obeshrabre).

Granice su veoma važne u svim odnosima (a naročito u bliskim), jer one imaju najviše veze sa poštovanjem – zdravi odnosi se zasnivaju na poštovanju, a to uključuje i poštovanje nečijih osećanja, potreba, različitosti. Vežbajte da ne pokleknete pod pritiskom, kad neko traži od vas nešto što ne želite da učinite, počnite polako, sa malim stvarima, koje će „lakše proći“, sa granicama koje ćete lakše držati (jer se ne radi o jako važnim i osetljivim stvarima). Usvajanje novog, zdravog načina razmišljanja (svest o tome da možete i treba da kažete NE) i ponašanja (postavljanje i čuvanje granica), zameniće nezdrave misaone procese i star obrasci ponašanja će se „razlabaviti“ i lakše ćete ih se osloboditi.

Pokušajte da upravljate svojom potrebom za stalnim potvrđivanjem od drugih – skloni smo da razmišljamo o ugađajućem ponašanju kao o nesebičnom činu, ali u stvarnosti, motivacija za ugađanjem dolazi iz potrebe da nas drugi vide kao dobre, vredne, uspešne. Potvrda koja dolazi od drugih je podsticajna za ego, ali neophodno je razumeti da ona pruža trenutno i privremeno zadovoljstvo sobom, koje može naneti više štete nego koristi. Važno je da se vi osećate dobro zbog nečeg što činite, bez obzira da li dobijate potvrdu ili ne.

Obrasci i nezdravi načini razmišljanja rastu i razvijaju se sa nama, snažeći sami sebe, sputavajući naš lični rast i razvoj. Ali vi možete da odlučite da ih se oslobodite i da počnete da usvajate zdravije načine razmišljanja i ponašanja, koji će postepeno, vremenom i praksom osnaživati i pomoći vam u prevazilaženju ustaljenih obrazaca.

Pročitajte i ovo: Mantre koje će vam pomoći da obuzdate svoj um

Naslovna fotografija: WANNABE Media

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.