Šta možete da učinite kad život odmiče, a vi ste usamljeni

Usamljenost je rastući problem savremenog načina života i naročito pogađa osobe starije od 50 godina – u „drugoj fazi“ života, mnogi ostaju sami, zbog odlaska dece, razvoda ili smrti partnera, ali sve češće i zato što nisu ni zasnovali porodicu. Samoća može biti nametnuta, kao što može biti i lični izbor, ali usamljenost je subjektivni doživljaj izolovanosti i nepripadnosti, koji možete imati i ako niste sami.

Šta uzrokuje vašu usamljenost

Shvatite zašto se osećate usamljeno – postoji više tipova usamljenosti i važno je da razumete koji od njih uzrokuje vaše osećanje usamljenosti.

Društvena usamljenost proizlazi iz nedostatka prijatelja ili porodice sa kojima biste podelili društvena iskustva – praznike i druge prilike kada se porodica i prijatelji okupljaju.

Privremena usamljenost se pojavljuje i nestaje i može biti uzrokovana osećajem da vas neko ne vidi i ne čuje – to je vrsta usamljenosti koju možete osećati u nekom odnosu.

Emocionalnu usamljenost ljudi doživljavaju zbog gubitka voljene osobe, životnog partnera, ili dragog prijatelja. Osećaj je kao da nedostatak voljene osobe ostavlja ogromnu prazninu – rupu u samom tkanju života, koja se ničim ne može zakrpiti. Emocionalnu usamljenost možete osećati i kada odrasla deca napuste gnezdo.

Hronični osećaj usamljenosti predstavlja dubok i konstantno prisutan osećaj da ste sami.

Usamljenost doživljavaju mnogi ljudi u različitim periodima života i iz različitih razloga, može biti praćena stidom i sumnjom u sebe, koje treba razumeti – usamljenost je stanje bića o kome treba govoriti, a osećanja sa kojima je povezana treba prihvatiti i shvatiti, da biste mogli da ih promenite. Ako se osećate usamljeno jer su vaša deca napustila dom, razgovarajte o tome sa partnerom, ili prijateljima, ili kolegama vaših godina – otkrićete da mnogi dele vaša osećanja i da vas razumeju. Ako razgovor sa porodicom i prijateljima nije opcija, razmislite o razgovoru sa terapeutom – izražavanje svojih osećanja nekome ko je objektivan i ko vam može pomoći da bolje razumete sebe i normalizujete ono što osećate, može biti najbolji izbor.

Razmislite o tome šta radi za vas

Potrebno je da razumete sebe i identifikujete svoje mentalne i fizičke potrebe i njihove razloge. Razmislite o tome koliko vam je i u kojim situacijama potrebno društvo, da li uživate u gomili sveta, da li volite da budete sami i nije vam dosadno, ali vam prija da imate par jedan duži telefonski razgovor dnevno, da li želite da budete u blizini ljudi sve vreme, ili ste zadovoljni povremenim interakcijama (jednom nedeljno ili ređe). Gde su praznine u vašem životu i šta vam je potrebno da biste se osećali povezanije i manje usamljeno? Ako vam je život bio ispunjen brojnim obavezama oko dece, posla, roditelja, a sada to izostaje, potrebno je vreme da naučite da prihvatite samoću i izgradite drugačiju strukturu života.

Osećaj usamljenosti vam može srušiti samopouzdanje i učiniti da se osećate manje vredno i voljeno i potrebno je da poradite na svom samopoštovanju – da „izgradite mišiće“ poverenja u sebe i pronađete hrabrost da potražite društvo koje vam je potrebno. Razmislite kako da nadogradite veze koje već imate i kako da uspostavite nove – izazov je pronaći svoj novi identitet, kada je stari prevaziđen i nefunkcionalan. Pokušajte da prihvatite usamljenost kao deo ličnog razvoja, koji vam pruža priliku da se posvetite sebi i stvarima koje ste godinama i decenijama zapostavljali ili čak zaboravili – vaše talente, interesovanja, hobije. Sada imate prostora i vremena da se posvetite kreativnom redizajniranju svog života i pronađete model koji vam odgovara.

Fokusirajte se na ono što možete kontrolisati. Ne možete da kontrolišete odrastanje svoje dece i gubitak voljenih osoba, ali postoji bitan element koji zavisi od vas, a to je način na koji obrađujete svoje emocije i gradite emocionalnu otpornost – osećajte svoja osećanja, umesto da ih potiskujete.

Radite na redefinisanju onoga što jeste. U svakom dobu i fazi života, možemo redefinisati ko smo i šta želimo da postanemo. Kada ponovo zamislimo svoje živote, u nama se može pojaviti novi osećaj svrhe koji nam može pomoći da pronađemo novu zajednicu ljudi sa zajedničkim vrednostima i vizijom. Zamislite kako želite da živite svoj život, osmislite svoju viziju – šta biste mogli da počnete da radite, kakvu vrstu zajednice želite da privučete i povežete se sa njima? Kojim aktivnostima želite da se bavite? Koju energiju želite da povećate u svom životu – sreću, zabavu, avanturu, strast, ljubav, mir, osnaživanje, prosvetljenje? Ova akcija promeniti vašu energiju, pokrenuti vaš osećaj hitnosti i pomoći vam da vidite snagu i posledice svojih izbora.

Šta možete preduzeti da ublažite usamljenost

Odredite svoja interesovanja i hobije i stvari o kojima želite da saznate više. Istražite mogućnosti učenja i povezivanja koje vam nudi savremena tehnologija – na internetu možete pronaći grupe ljudi koji imaju ista interesovanja kao i vi i možete se povezati sa ljudima na različite načine.

Ako postoji nešto što biste voleli da naučite, možete pohađati kurs, na kome se možete povezati sa zajednicom ljudi koja deli vaša intesovanja i stremljenja.

Razmislite o dobrotvornom radu – šta možete da ponudite svojoj lokalnoj zajednici, kojim iskustvom i veštinama možete doprineti i pružiti pomoć. Dobrotvorni rad vam može doneti osećanje svrhe i podržati svest o ličnoj vrednosti – istraživanja pokazuju da dva sata volontiranja nedeljno donose značajnu psihološku korist i smanjuju rizik od prerane smrti.

Pronađite svoju duhovnu zajednicu – to može biti crkva, ili crkveni hor, budistički centar ili neka neformalna grupa koja se bavi duhovnim praksama koje su vama bliske i odgovaraju vašim vrednostima i verovanjima.

Razmislite o stvarima koje vas raduju, koje vam pružaju utehu, u kojima uživate. Pronađite mir i prijatnost u povezivanju sa prirodom – jednostavne stvari kao što su udisanje svežeg vazduha, cvrkut ptica i osećaj vetra na licu, mogu vas usidriti u sadašnji trenutak i podsetiti vas da je život čudesan i vredan življenja, bez obzira na sve. Budite velikodušni prema sebi, pronađite da li postoji nešto što sebi niste oprostili i učinite to. Budite zahvalni za dobre stvari i iskustva koja vam je život doneo i osvestite taj osećaj u sadašnjosti – svakog dana postoji nešto dobro i vredno življenja, što možete videti i osetiti kada su vam srce i um otvoreni.

Pročitajte i ovo: Kako da postavite zdrave granice u porodičnim odnosima

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.