Fascinantne činjenice o ličnosti koje će vam otvoriti oči

Naša ličnost je ono što jesmo i što utiče na svaki deo našeg života – od profesionalnog usmerenja, preko hobija i načina na koji komuniciramo sa porodicom, do izbora prijatelja i romantičnih partnera.

Pošto je ličnost tako sveobuhvatna i kompleksna, u psihologiji je jedna od najistraživanijih tema. Zahvaljujući brojnim istraživanjima, danas znamo mnoge zanimljive činjenice o ličnosti.

Zanimljive činjenice o ličnosti

Redosled rođenja u porodici utiče na ličnost

Ideja da redosled kojim se deca rađaju u porodici utiče na formiranje njihove ličnosti, nije nova. Verovatno ste čuli da su prvorođena deca odgovorna i stabilna, dok su poslednja po redu rođenja neodgovorna i impulsivna – popularna psihologija mnogo piše o tome, ali nauka nema čvrste dokaze da potkerpi ove stereotipe.

Austrijski psiholog Alfred Adler je šezedesetih godina prošlog veka smislio koncept redosleda rođenja, ali on nije radio nikakva istraživanja o tome i zapravo je mislio na uticaj koji svest o poziciji u porodici ima, a ne na bukvalan redosled rođenja.

Ali od tada je rađeno više studija, od kojih je jedna otkrila da redosled rođenja može da utiče na izbor prijatelja i romantičnih partnera – prvorođeni imaju tendenciju da se uparuju sa prvorođenima, srednje rođenji sa srednje rođenima – i tako redom.

Jedno istraživanje je pokazalo da prvorođeni imaju tendenciju da budu lideri i pokazuju osobine poput emocionalne stabilnosti, ali nije bilo smislene povezanosti za bilo koju drugu poziciju po redu rođenja.

Dakle, povezanost i uticaj redosleda rođenja sa razvojem osobina ličnosti postoji, ali istraživanja sugerišu da se još uvek ne zna mnogo o tome.

Ličnost je relativno stabilna tokom života

Dugoročna istraživanja ličnosti sugerišu da osnovni delovi naše ličnosti ostaju stabilni (nepromenljivi) tokom života. Ono što se menja, to su životne uloge i prioriteti – ljudi mogu misliti da su se njihove ličnosti promenile sa godinama, ali zapravo, promenile su se njihove navike, snaga i zdravlje, odgovornosti i okolnosti.

Istraživanja su pokazala da mnoge osobine ličnosti koje razvijamo kao deca, ostaju prisutne i u zrelosti i starosti. Tendenciju da se menjaju imaju tri aspekta ličnosti – anksioznost, prijateljstvo i želja za novim iskustvima.

Kako se ličnosti oblikuju

Istraživači su primetili da ekstroverzija i neuroticizam imaju tendenciju da opadaju kako starimo, dok savesnost i prijatnost imaju tendenciju da rastu. Otvorenost obično dostiže vrhunac u tinejdžerskom uzrastu i kasnije opada. Takođe, izgleda da ne postoji granica u godinama, kada više ne možete da prolazite kroz promene ličnosti – proene se dešavaju čak i u starosti i češće su pozitivne nego negativne.

Jedna od osnovnih osobina koje imaju tendenciju da se sa godinama popravljaju je prijatnost – tako da nećete nužno postati mrzovoljno gunđalo, kad ostarite.

Stariji ljudi takođe osećaju da su sposobniji da prihvataju život takvim kakav je i da cene male stvari bez stresa oko onoga što ih je uznemiravalo kada su bili mlađi.

Mentalne osobine povezane su sa zdravljem

Ranije je postojalo mnogo teorija o tome da su specifične mentalne osobine povezane sa fizičkim bolestima – recimo, neprijateljstvo i agresija su povezivani sa srčanim oboljenjima.

Kada su ove teorije testirane, neka istraživanja su pokazala moguću vezu – meta-analizom su otkrivene neke ranije neprimećene veze između neurotičnih osobina ličnosti i nekoliko specifičnih zdravstvenih problema – glavobolje, astme, artritisa, čira na želucu i srčanih bolesti.

Poznato je da stres koji narušava mentalnu stabilnost utiče i na telo i ako neko nema dobru regulaciju stresa, sa godinama će verovatno imati više zdravstvenih problema.

Neka istraživanja povezuju tipove ličnosti sa sklonošću ka određenim bolestima – ljudi „tipa A“ (izbirljivi, takmičarski raspoloženi, nestrpljivi, agresivni) u većem su riziku od visokog krvnog pritiska – zdravstvenog stanja na koje utiče nivo stresa. Primećeno je i da ljudi koji imaju visoke rezultate u smirenosti, empatiji, urednosti, radoznalosti i zrelosti i niske u impulsivnosti, imaju manje rizika od bolesti i duže žive (istraživanje je pratilo ispitanike tokom 50 godina).

Sako: Mona, Košulja: Lindex, Ogrlica i minđuše: Swarovski

Pročitajte i ovo: Kako da budete nežniji prema sebi i isključite samosabotažu

Kućni ljubimci takođe imaju ličnost

Vlasnici kućnih ljubimaca su sigurni u to – oni osećaju da njihovi ljubimci imaju ličnosti koje ih čine jedinstvenim i razlikuju ih od drugih pripadnika rase. Istraživanja su utvrdila da životinje skoro svih vrsta imaju svoje ličnosti. One imaju sklonosti, preferencije, ponašanja i karakteristike koje su iste i stabilne tokom celog života.

Dok neki kritičari tvrde da mi pripisujemo ljudske osobine životinjama, istraživači ličnosti životinja uočili su dosledne obrasce ponašanja, koji se mogu naučno meriti i testirati, što daje verodostojnost njihovim zapažanjima.

U tom smislu, ljudi biraju za kućne ljubimce životinje koje više odgovaraju njihovim ličnostima. Poznata podela i razlike među onima koji više vole pse i one koji preferiraju mačke, ima svoju naučnu potvrdu. Anketa koju su ispitanici popunjavali, merila je široke osobine ličnosti, kao što su savesnost, otvorenost, neuroticizam i prijatnost i otkriveno je da su ljudi koji više vole pse skloniji da budu ekstrovertni i željni da sarađuju i udovoljavaju drugima, dok su oni koji više vole mačke češće introvertni i radoznali posmatrači.

Kada se vaša ličnost poklapa sa osobinama kućnog ljubimca, to stvara snažnu vezu – ljudi koji osećaju da dele osobine ličnosti sa svojim ljubimcima, izjavili su da se osećaju više vezanim za njih.

Zanimljive činjenice o ličnosti – velikih 5

Istraživači su dugo raspravljali o tome koliko crta ličnosti zapravo postoji – od Olportovih 4.000 različitih osobina, do Ketelovih 16, mnogi israživači su na kraju stali iza teorije o pet širokih dimenzija ličnosti, nazvane „velikih pet“.

Danas mnogi istraživači ličnosti podržavaju petofaktorsku teoriju ličnosti, koja uključuje otvorenost za iskustvo (kreativnost, radoznalost), prijatnost (ljubaznost, empatičnost), ekstroverziju (društvenost), savesnost (promišljenost, korisnosti) i neuroticizam (tuga, anksioznost).

Sve ove osobine postoje u spektru i svi imamo viši ili niži nivo svih ovih osobina.

Pored velikih pet, postoji još mnogo toga što određuje osobine ličnosti – životna iskustva, geni, kultura, ukupno fizičko i mentalno zdravlje, u različitim periodima života utiču na nas.

Kada radite test velikih pet u mladosti i ponovo ga uradite u srednjim godinama, možete uvideti da su se neki aspekti ličnosti promenili, dok su neki drugi ostali stabilni.

Ličnost i preferencije

Od izbora prijatelja do vašeg ukusa za muziku, vaša jedinstvena ličnost utiče na skoro svaki izbor koji napravite u svakodnevnom životu, vodeći se onim što vam se sviđa ili vas odbija.

Ličnost utiče na političke preferencije – ljudi koji teže konzervativnim opcijama imaju više rezultata u osobinama ličnosti poput uređenosti, dok oni skloni demokratskim opcijama imaju više empatije.

Međutim, ličnost i preferencije nisu apsolutni – još uvek imamo slobodu izbora. Na primer, čak i ako više volite da sve ostane isto, možete izabrati promenu koja bi donela više dobrobiti vašoj porodici ili zajednici.

Zanimljive činjenice o ličnosti na društvenim mrežama

Kada razmišljamo o društvenim mrežama, pretpostavljamo da većina ljudi predstavlja idealizovanu verziju svog života. To je dovoljno lako učiniti, jer možemo da biramo šta želimo da podelimo i iz kog ugla želimo da prikažemo svoja iskustva. Mi formiramo sliku o sebi na društvenim mrežama i imamo vremena da smislimo prave komentare – možemo nastupati promišljeno i sprečiti greške impulsivnosti. Ali, čak i kada namerno preduzimamo korake da sakrijemo svoje pravo ja, naši profili na društvenim mrežama zapravo mogu reći ljudima mnogo više o tome ko smo zaista, nego što shvatamo.

Jedno istraživanje je otkrilo da je Facebook profil prilično dobar u prenošenju naše stvarne ličnosti. Jedan od razloga zašto su društvene mreže tako popularne zašto su postale veliki deo naših života jeste i taj što nam omogućavaju da delimo to što jesmo i da se osećamo prihvaćeno.

Jedna analiza je pokazala da ekstroverti provode više vremena u interakcijama sa drugima na društvenim mrežama, dok ljudi koji imaju visoke rezultate u savesnosti provode mnogo vremena na društvenim mrežama pokušavajući da više saznaju i nauče o drugima. Osobe sa visokim rezultatima na neuroticizmu, imaju tendenciju da predstavljaju manje autentične verzije sebe na mreži.

Poremećaji ličnosti

Dva najčešća poremećaja ličnosti su grupisana u klastere A, B i C. Poremećaji ličnosti grupe A su oni koji dolaze sa neobičnim mislima i ponašanjem – to su paranoidni, šizoidni i šizotipski poremećaj ličnosti.

Poremećaji B grupe uključuju intenzivne emocije, misli i ponašanja, koja imaju tendenciju da se menjaju i to su antisocijalni, granični, histrionski i narcisoidni poremećaj ličnosti.

Klaster C karakteriše ankcioznost i ponašanje izazvano strahom i tu su izbegavanje, zavisnost i opsesivno kompulsivni poremećaj ličnosti.

Međutim, vaša ličnost ne određuje da li ćete razviti poremećaj – faktori koji doprinose poremećajima ličnosti uključuju genetiku, međuljudske odnose, visoku osetljivost, verbalno zlostavljanje, traume iz detinjstva.

Napredak u istraživanju poremećaja ličnosti ima cilj da promoviše brigu o mentalnom zdravlju i osigura bolje razumevanje kompleksnih stanja i adekvatno lečenje i tretman, koji treba svima da bude dostupan.

Pročitajte i ovo: Važne oblasti zdravlja i blagostanja koje treba da uravnotežite

Naslovna fotografija: pexels.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.