Ključne osobine po kojima ćete prepoznati savršeno skrivenu depresiju

Kako i anksioznost, depresija može biti maskirana i visoko funkcionalna, bez simptoma koje očekujete ili prepoznajete. I to je ono najizazovnije kada je u pitanju savršeno skrivena depresija (Perfectly Hidden Depression – PHD) – ako nema prepoznatljivih simptoma, kako da otkrijete svoj bol, ili kako drugi da shvate šta se dešava? Kako to sami da shvatite? Najbolje je da identifikujete šta čini sindrom savršeno skrivene depresije i da razmotrite karakteristike koje obuhvata.

Najpre, da razjasnimo šta je sindrom. To je skup ponašanja ili verovanja, koja se pojavljuju zajedno (kao so, biber i čačkalice u slaniku) – kad vidite jedno, pronaći ćete i drugo, a verovatno i treće i četvrto. Identifikacija osobina samog sindroma može vam pomoći da objektivnije razmotrite svoje ponašanje, ili ponašanje bliske osobe, da biste mogli da potražite adekvatnu pomoć.

Važno je shvatiti da je skrivena depresija realna i ne treba zanemarivati njene nekarakteristične simptome – iako ne ispunjava kriterijume klasične depresije, ona može biti veoma štetna.

Osobine kojima se odlikuje savršeno skrivena depresija

Perfekcionizam, unutrašnji kritičar i stid

Kada ste perfekcionista u smislu da dajete sve od sebe, kada je vredno truda, nije obavezno deo dijagnoze. Ali, kada je sklonost ka perfekcionizmu praćena stalnim oglašavanjem unutrašnjeg kritičara, kad stalno sebe grdite što niste na vrhu, to je već znak upozorenja. Možete sebi dozvoliti oblasti u kojima niste vešti i smejati se sebi što ste nespretni i ne biste mogli da, recimo, nacrtate psa, ni kad bi vam život zavisio od toga, ili biti svesni da ne umete da ispričate vic i prihvatiti da je to ono najsmešnije kod vašeg pokušaja da nekog zabavite i nasmejte. Ali, ako je to oblast ili aktivnost koja vam je izuzetno važna, onda u tome morate biti savršeni, naročito ako drugi procenjuju vaš uspeh. Morate biti najbolji roditelj, najuspešniji advokat, najdelotvorniji šef, ili najbolji prijatelj. U tim važnim oblastima, stalno merite i procenjujete svoj status i stalno vam se čini da ne ispunjavate očekivanja i kriterijume koje ste sebi zadali. Tada pojačavate pritisak, uz osećanje stida zbog „neuspešnosti“ i to osećanje upravlja vašim izborima i vašim svetom.

Skrivena depresija i preterana odgovornost

Veoma ste svesni dužnosti, obaveza i lojalnosti i na vas se može računati u nevolji. Prvi primećujete kada nešto nije u redu i tražite rešenja. Vi ste dobar vođa, ali ne i najbolji delegat. Povišeno osećanje odgovornosti može postati bolno – možete preuzimati na sebe više nego što je vaš deo i kriviti sebe, umesto da sagledate i razumete širu sliku. Preterana odogovornost vas izlaže manipulaciji – drugi mogu prepoznati ovu vašu sklonost i iskoristiti je da vam izazovu osećaj krivice i prebace na vas ono za šta su sami odgovorni, u emocionalnom i psihološkom smislu, kao i u praktičnim stvarima u poslovnom okruženju.

Teško prihvatate i izražavate bolne emocije

Kada pokušate da govorite (na terapiji) o svojim bolnim iskustvima i osećanjima, možete ih predstavljati sa osmehom na licu, kao da govorite o prijatnoj šetnji, ili čak ne možete uopšte naći reči da opišete neprijatna i bolna osećanja. Bes se izbegava ili negira. Tuga je proterana u senke podsvesti. Razočaranje je za kukavice. Većinu vremena ste upadljivo racionalni i usredsređeni na intelekt, umesto da se povezujete sa svojim srcem. Analizirate, dekodirate, razmišljate o stvarima i ne dozvoljavate osećanjima da vas preplave – ne dozvoljavate sebi da iskusite bespomoćnost i slabost.

Pročitajte i ovo: Kako da upravljate visokofunkcionalnom anksioznošću

Skrivena depresija i potreba za kontrolom

Kada je depresija skrivena i maskirana, osoba je stalno izmeštena van sadašnjeg trenutka, zabrinuta zbog budućnosti i maksimalno izbegava situacije u kojima nema kontrolu. Možda se bavite jogom, jer ste odgovorni i znate da je dobro za vas, ali mrzite krajnju poziciju svake vežbe (savasana) u kojoj samo ležite, dišete i opuštate se. Dok pravite pokrete i izvodite kompleksne položaje, sve je u redu, vi nešto radite, vi upravljate. Ali kad treba se opustite i prepustite boravku u sadašnjosti, bez ikakvog činjenja (što je zapravo čin postignuća), u tome se osećate nelagodno i nemate nikakve dobrobiti (osim što se možete ljutiti na sebe i stideti se što vam ne uspeva da savršeno sledite instrukcije, da ne razmišljate i ne krećete se, već samo da ležite i dišete). Možda uživate da ugostite prijatelje, odnosno da kuvate, servirate i napravite atmosferu, ali kada je sve završeno, uživanje nestaje i nije vam prijatno da sedite sa gostima i uživate u obroku (svakog časa ustajete da nešto doneste, ne prestajete da ih nudite, menjate muziku, perete tanjire…). Sve dok ste obuzeti procesom kojim upravljate, dobro se osećate. Kada treba da stanete i uživate u postignuću (boravite u sadašnjem trenutku) osećate se teskobno.

Snažna potreba za kontrolom izaziva stalnu brigu o stvarima koje bi se mogle desiti i oduzeti vam kotrolu. Istovremeno, osećate da je važno da to ostane skriveno i vaša zabrinutost je maskirana ležernim stavom – drugi je ne mogu uočiti i čak komentarišu kako ste tako rasterećeni, kao da vas ništa ne brine. To radi skrivena depresija – nalazi postignuće u održavanju osmeha, dok izigravate ležernost i opuštenost.

Potreba za potvrdom svoje vrednosti kroz postignuća

Vaša krilatica je „vrediš onoliko koliko vredi tvoj poslednji uspeh“ – u vašem okruženju teško da postoji neko ko bi mogao da se meri sa vašim nivoom odgovornosti, organizovanosti i delotvornosti. U stanju ste da budete hiperfokusirani u ostvarivanju ciljeva, jer su aktivnosti i dostignuća veoma delotvoran pregradni zid, koji vas deli od svake nesiurnosti ili straha, koji bi mogli da se probiju iz skrovišta i dopru do površine.

Svi uživamo u postignućima i „sakupljanju poena“ – dobar je osećaj biti pohvaljen, uraditi nešto što smo odlagali, saznati da neko vrednuje naš rad, ali kada odete predaleko u tome, to može da znači da vaše samopoštovanje zavisi od dostignuća i nagrada. A to je problem, jer niste prihvatili svoju ljudsku vrednost na bazičnom nivou – ne verujete da ste vredni i zaslužni samo zato što postojite.

Skrivena depresija i briga o drugima

Aktivno i iskreno se brinete za dobrobit drugih – i to radite veoma dobro. Međutim, ne dozvoljavate drugima da osete vašu ranjivost. Ne otkrivate bolove iz svoje prošlosti – možda bliski ljudi znaju vaše „slabosti“, ali o njima se ne razgovara. Ne želite da neko primeti da ste usamljeni, umorni, prazni ili preopterećeni – takva stanja i osećanja krijete, odnosno, efikasno ih maskirate brigom o drugima. Kada bi vam neko rekao da to radite zato što je mnogo lakše nego brinuti o svojim potebama i suočiti se sa svojim demonima, kako biste reagovali? A kada biste vi nekome poverili da imate suicidne misli i da se u sebi osećate kao u zatvoru, kako bi taj neko reagovao? Vaša uspešno skrivena depresija može vas zaista potpuno otuđiti i odvesti van domašaja utehe i podrške. Može vas sprečiti da ikome dozvolite da vam priđe toliko blizu da prepozna vašu ranjivost i može učiniti da vam niko ne veruje ako se ipak požalite.

Skrivena depresija i negiranje trauma

Ljudi su često sposobni da odlože bavljenje traumatičnim iskustvima – možete biti povređeni, tužni, razočarani, uplašeni ili ljuti zbog nečega i odložiti ta osećanja, dok ne budete u prilici da se bolje nosite sa njima. Čak se možete toliko udaljiti od tih osećanja, da ne ometaju radost kojoj se trenutno prepuštate. Ali kada imaju dovoljno vremena da se pozabave svojim neprijatnim osećanjima, zdravi ljudi to i rade.

Međutim, skrivena depresija čini da se rigidno odsecate od bolnih osećanja – razvili ste odeljke u koje ih zaključavate, svesno ili nesvesno, gurajući ih u pozadinu uma. To vam omogućava da negirate postojanje traumatičnih iskustava, ili uticaj takvih iskustava iz prošlosti, na vaš sadašnji način života. Ali nepriznate i nerasvetljene traume i dalje imaju snagu koja deluje iz podsvesti i narušava kvalitet vašeg života, podstičući obrazac odsecanja od osećanja i potiskivanja, umesto proživljavanja, povezivanja i prihvatanja.

Postoje prateći psihološki problemi

Vaša stroga kontrola, organizovan način života kojim upravljate sa visokim stepenom samodiscipline, mogu koegzistirati sa stvarnim psihijatrijskim dijagnozama koje se tiču poremećaja u vezi sa kontrolom, kao što su poremećaj ishrane, ili opsesivno-kompulsivni poremećaj. Može se uočiti i anksioznost, naročito ako koristite sedative ili alkohol, da biste je anestezirali.

Kruta pozitivnost

Čvrsto verujete u brojanje svojih blagoslova, jer oni su temelj vašeg blagostanja. I to je u redu, jer održava optimizam i osećanje zahvalnosti. Međutim, ako se radi o skrivenoj depresiji, možete osećati krivicu i stid ako kod sebe pronađete bilo šta osim krute pozitivnosti. Izražavanje saosećanja prema sebi ne dolazi u obzir, to je kukanje i žaljenje, i to nije dozvoljeno – vaši blagoslovi vas obavezuju.

Imate teškoće u ličnim odnosima, ali značajan profesionalni uspeh

Ranjivost koja je povezana sa istinskom intimnošću, teška je za vas. Iako ste željni da budete produktivni i da postignete uspeh, na nivou bliskih odnosa, vaša ambicija ne radi. Možda ste izabrali partnera koji takođe ne dozvoljava ranjivost i ne otvara se i vaša veza se zasniva na tome šta činite jedno za drugo, sa naglaskom na brizi o deci, uspehu u karijeri i savršenoj slici koju predstavljate svetu. I možda je to za vas dovoljno dobro – i zašto biste išta dirali, ako stvari funkcionišu?

Skrivena depresija je kao paralelni život, dvostruka ličnost – na površini je slika koju želite da projektujete, a u dubini duše je vaše okovano biće, u nemom vrisku, u paklu unutrašnjeg bola koji ne sme biti priznat, jer će oduzeti legitimitet vašoj projekciji. To je neintegrisani deo vas, koji vas sprečava da rastete i razvijate se na duhovnom nivou i to je takođe, najzdraviji deo vas, koji zaslužuje prepoznavanje, oslobađanje i integraciju – to je vaša karika koja nedostaje da biste bili autentična i zdrava osoba, zadovoljna sobom i svojim životom.

Pročitajte i ovo: Koja terapija je najbolja za vas?

Naslovna fotografija: unsplash.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.