Kako body shaming utiče na prihvatanje sebe i svog izgleda

Negativna slika o telu utiće na ukupno neprihvatanje sebe i može izazvati anksioznost i nedostatak samopoštovanja i samopouzdanja. Body shaming je široko rasprostranjena pojava u savremenom svetu, koja predstavlja osudu (sramoćenje, ruganje, prozivanje) nekoga zbog telesnog izgleda, uglavnom zbog viška, ali i manjka kilograma.

Šta je body shaming?

Body shaming podrazumeva ponižavanje nekoga davanjem neprikladnih ili negativnih komentara o veličini ili obliku njegovog tela. Ova vrsta kritike može biti upućena drugima, ali i sebi. Možete se osećati nezadovoljno svojim izgledom ili težinom i upuštati se u nagativan samogovor. Da li vam je to poznato? Da li ponekad govorite sebi „izgledam kao kit“, „naduvena sam kao balon“, ili „sparušila sam se kao suva šljiva“, „izgledam kao strašilo“? Body shaming može biti ukupna klima telesne kulture, koja se projektuje putem Interneta i društvenih medija, a mogu je izazivati i vaši roditelji, porodica, prijatelji, ili čak ljudi sa kojima uopšte niste bliski.

Čak i na šaljiv način, primedbe o tome šta jedete ili koliko hrane konzumirate, predstavlja čin izazivanja telesnog srama. Dati nekome savet o dijeti, ili hvaliti gubitak težine, takođe se smatra činom telesnog sramoćenja, namernim ili nenamernim. Čak i kada vaši bližnji ne žele da povređuju vaša osećanja, njihovi komentari mogu da budu kritički – oni možda i ne shvataju kakav negativan efekat mogu imati primedbe kao što su „smršala si malo“ ili „stvarno ćeš sve to da pojedeš“.

Niko nije imun na društveni pritisak da izgleda na određen način, da ispunjava zadate standarde lepote i seksepila, ali vi se možete suprotstaviti tom pritisku i izgraditi pozitivniji stav o sebi, naučiti da prihvatite svoje telo i posmatrate sebe na saosećajniji i realniji način.

Društveni mediji i projektovanje nerealnih standarda

Društveni mediji često naglašavaju fizički izgled i ne suzbijaju (već olakšavaju) objavljivanje uvredljivih komentarima o drugima. Opšta poruka je da treba da težite savršenom telu i da pronađete načine da sakrijete svoje mane. I to ima veliki uticaj na vašu sliku o sebi i svom telu. Body shaming na digitalnim platformama povezano je sa maltretiranje na Internetu, ali postoje načini da se suprotstavite onima koji promovišu body shaming na mreži, da prevaziđete bol koji izazivaju i povratite svoj osećaj sopstvene vrednosti.

Uzroci body shaminga

Savremena kultura naglašava telesnu lepotu, preplavljeni smo glamuroznim fotografijama modela i glumaca u časopisima, reklamama, TV emisijama i drugim vrstama medija.

Ono što svakog dana viđate na TikToku, Fejsbuku i Instagramu, može vas navesti da zavidite drugima, da se fokusirate na svoje nedostatke i previše razmišljate o svom fizičkom izgledu. Možete se iscrpljivati u naporima da živite u skladu sa tim standardima i stalno se boriti sa osuđivanjem sebe i negativnim osećanjima prema svom telu. Destruktivna opterećenost izgledom može umanjiti vaš osećaj vrednosti i samopoštovanja, jer stvara nerealna očekivanja, koja ne možete dostići. Čak i kada znate da su ove idealizovane slike poželjnog izgleda rezultat digitalnih izmena, profesionalnog šminkanja i osvetljenja, ili hirurških intervencija (a vrlo često sve zajedno), lako je upasti u zamku poređenja sa drugima na sopstvenu štetu.

Pročitajte i ovo: Kolumna 35+: Spolja kamen, a iznutra vafl, iliti kako sam zavolela svoje telo

Body shaming kod tinejdžera

Adolescenti su posebno osetljivi na body shaming – u tinejdžerskom uzrastu, kada se stavovi formiraju a podložnost uticajima je visoka, članovi porodice, vršnjaci i društveni mediji igraju ključnu ulogu. Majke su bitan uzor svojim ćerkama i ako se vi borite sa samopoštovanjem, nezadovoljni ste zbog svog izgleda i osuđujete sebe zbog težine, to će imati veliki uticaj na to kako vaše dete doživljava sebe.

Tokom razvoja u adolescenciji, preosetljivost na komentare o obliku tela, težini i izgledu, normalna je pojava, ali najosetljiviji su adolescenti sa viškom kilograma. Negativni komentari i društveno projektovanje poželjnih standarda mogu podstaći formiranje negativne percepcije sopstvenog tela, kao i preokupaciju određenim delovima tela, što može dovesti do depresije.

Možda mislite da se to odnosi samo na devojčice, ali i dečaci su pogođeni body shamingom, a ako imaju višak kilograma, mogu biti nespretni u sportovima i u društvu drugih dečaka osuđivani kao „ženskasti“ – mišići definišu popularan koncept muškosti i dečaci koji ih nemaju mogu se osećati kao autsajderi.

Nesigurnost i poremećaji

Čak i supermodeli mogu osećati nesigurnost i patiti zbog svoje nesavršenosti, ali ljudi nemaju tendenciju da ih doživljavaju kao realne osobe, sa sopstvenim slabostima i nedostacima i smatraju ih standardima lepote, kojima treba težiti – naročito u osetljivom adolescentskom uzrastu. A kada neko ne ispunajva te standarde, može se osećati neadekvatno i nedostojno, ali body shaming može toliko destabilizovati (mladu) osobu, da može dovesti do ozbiljnih zdravstenih problema i poremećaja.

Poremećaji u ishrani

Negativna slika o telu jedan je od glavnih razloga razvijanja poremećaja u ishrani, kao što su anoreksija, bulimija ili prejedanje.

Restriktivne dijete koje mladi ljudi često započinju u pokušaju da promene oblik i veličinu tela mogu dovesti do izgladnjivanja, kao i do povraćanja posle jela i prekomernog vežbanja, što, na duže staze dovodi do deficita hranljivih materija neophodnih telu i mozgu za razvoj i optimalno zdravlje. Poremećaji u ishrani pogađaju pretežno mlade ljude, ali nisu ograničeni samo na adolescenciju. U bilo kom trenutku života, mogu se pojaviti psihološke krize ili okolnosti koje osobu čine podložnom osuđivanju zbog izgleda, koje zajedno sa drugim faktorima nesigurnosti mogu uticati na razvijanje poremećaja u ishrani.

Telesni dismorfni poremećaj

Doživljavanje body shaminga može ometati pozitivnu sliku o sebi, do te mere da osoba može razviti dismorfni poremećaj, koji se odlikuje fokusiranjem na neke nedostatke do te mere, da realnost postaje potpuno iskrivljena. Neka sitnica koju osoba smatra nedostatkom može postati izvor neprekidne patnje, zbog uvrenja da to svi primećuju i da se groze i užasavaju. Ako je neko fokusiran na stanje svoje kože, mala bubuljica može izazvati očajanje – osoba je uverena da svi u njoj vide jednu odvratnu džinovsku bubuljicu, koja izaziva opšte zgražavanje. Ovaj poremećaj se najčešće razvija u adolescenciji, ali može opstajati celog života i predstavljati stalni izvor anksioznosti i opterećenosti. Dismorfni poremećaj može eskalirati i razviti se u depresiju i suicidne misli i ponašanja.

Preterano vežbanje

Fizička aktivnost je obično jedna od najboljih stvari koje neko može učiniti za svoje zdravlje i dobrobit, ali kada to postane oblik zavisnosti i osoba počne da se bavi kompulsivnim vežbanjem, to može dovesti do trajnog umora, povreda i podložnosti bolestima, kao i do anksioznosti, razdražljivosti, depresije. Vežbanje može postati glavni fokus, zbog kog se osoba povlači iz svih drugih društvenih situacija i aktivnosti, a preterano trošenje energije može prerasti u sindrom poznat kao relativni energetski nedostatak u sportu, koji se javlja kada unos kalorija nije dovoljan da nadoknadi količinu energije koja se troši vežbanjem.

Anksioznost i depresija

Body shaming može izazvati ili pogoršati postojeće simptome anksioznosti i depresije i podstaći povlačenje i izolaciju, što je veoma važno imati u vidu, kada su u pitanju tinjdžeri i kada primetite da pokušavaju da izbegnu odlazak u školu (to možda nije samo zbog ocenjivanja), kao i bilo koju vrstu druženja. Slušanje kritičkih komentara o izgledu može biti ponižavajuće, pojačati nesigurnost i ozbiljno narušiti samopoštovanje i podstaći negativan samogovor – osoba može biti uverena da je bezvredna i loša osoba, koja loše izgleda.

Body shaming i fizičko zdravlje

U društvu je posebno rasprostranjeno sramoćenje zbog debljine, koja se povezuje sa lenjošću, neprivlačnošću i nedostatkom snage volje da se izgubi težina. U jednom istraživanju preko 70 procenata tinejdžera izjavilo je da su u poslednjih nekoliko godina doživljavali maltretiranje zbog težine, što može biti štetno za fizičko i psihičko zdravlje. Umesto da se pojavljuje kao faktor motivacije za gubitak kilograma, sramoćenje ima suprotan efekat – izaziva stid, osećanje krivice i negativna osećanja, zbog kojih osoba poseže za hranom kao utehom i ima tendenciju da se povlači i ne kreće. Stres koji doživljava takođe je povezan sa smanjenjem fizičke aktivnosti, usporavanjem metabolizma i faktorima rizika koje ovaj deficit može pokrenuti (visok holesterol, bolesti srca, dijabetes…).

Kako izgraditi pozitivnu telesnu sliku

Poslednjih godina u javnosti postoji snažan pokret promovisanja ljubavi prema sebi, prihvatanja svog tela i izgradnje pozitivne slike o sebi. Borba protiv predrasuda zasnovanih na izgledu, nailazi na sve veću podršku i prepoznavanje, ali biće potrebno mnogo vremena da se promene dugogodišnji ideali lepote. Telesna pozitivnost je lično kontinuirano putovanje ka prihvatanju sebe i drugih, ka kultivisanju ljubavi kao bezuslovnog prihvatanja (sebe i drugih). Ne možete kontrolisati šta drugi govore i rade, ali možete promeniti svoje razmišljanje i ustanoviti praksu za prihvatanje i usvajanje pozitivnih stavova i integrisanje odbačenih, zapostavljenih i povređenih delova sebe.

Negujte ljubav prema sebi, zapazite i promenite negativan samogovor, upravljajte vremenom provedenim na društvenim mrežama, usvojte zdraviji odnos prema hrani, negujte sebe i svoje telo, potražite pomoć i podršku i nikada nemojte koristiti body shaming kada se nekome obraćate.

I najvažnije od svega – naučite i ohrabrite svoju decu da vole i prihvataju sebe i da nikoga ne omalovažavaju i ne diskriminišu.

Pročitajte i ovo: Kako da uvedete principe ajurvede u svakodnevni život

Naslovna fotografija: unsplash.com

Brankica Milošević veruje da je dete u nama najvažnija osoba na svetu, koja zaslužuje svu onu ljubav koju rasipamo okolo. Sve je zanima, o svemu ima mišljenje i ne okleva da ga promeni.